Bivši ambasador SR Jugoslavije i Srbije pri UN Branko Branković rekao je da Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara nije smjelo da stopira pismo srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu u kojem je zatražila dostavljanje odluke Savjeta bezbjednosti o imenovanju Kristijana Šmita za visokog predstavnika u BiH, te naveo da se za tako nešto u normalnim uslovima odmah smjenjuje ministar.
Branković je rekao Srni da ministar inostranih poslova nije ovlašten da zaustavlja bilo šta, pogotovo što to traži predsjedavajući Predsjedništva.
On je naglasio da je Ministarstvo inostranih poslova u ovoj varijanti samo transmisija, a ne neko ko smije to da zaustavlja.
S obzirom na to da to pismo nije proslijedilo Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara, Branković je rekao da treba tražiti da to uradi ambasador BiH u Njujorku, a ako ni on to ne učini, onda ga treba poslati direktno na mejl generalnom sekretaru, te bi trebalo zatražiti smjenu i ministra i ambasadora.
Branković smatra da je naizglednije da će pismo Cvijanovićeve stići do Gutereša ako mu se pošalje direktno i da nije neuobičajena praksa da iz Kabineta pošalju to pismo direktno na faks ili mejl generalnog sekretara UN sa zahtjevom da preda predsjedavajućem Savjeta bezbjednosti, što je generalni sekretar u obavezi da uradi.
On je podsjetio da je bivša Jugoslavija, odnosno Ministarstvo spoljnih poslova u Beogradu, slalo pisma direktno faksom generalnom sekretaru UN, s obzirom na to da su tadašnji šef diplomatije i ambasador u Njujorku bili Hrvati.
"Sada to ide i mejlom. Ima na sajtu UN direktno mejl generalnog sekretara i to pismo treba poslati direktno generalnom sekretaru, sa zahtjevom da se preda predsjedavajućem Savjeta, da Savjet bezbjednosti odgovori na pitanje. E sad, pitanje je da li će sjednica Savjeta bezbjednosti da daje objašnjenje ili će biti predsjedničko objašnjenje ili će generalni sekretar, po ovlašćenju predsjedavajućeg Savjeta da pošalje objašnjenje o čemu je riječ", naveo je Branković.
On je ocijenio da je žalosno ako neko za nešto što je važno za zemlju mora da zaobilazi sopstvenog ambasadora ili ministra inostranih poslova.
Srpski član i tadašnja predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović zatražila je 12. juna od generalnog sekretara UN Antonija Gutereša da iz UN dostave odluku Savjeta bezbjednosti o imenovanju njemačkog diplomate Kristijana Šmita na mjesto visokog predstavnika u BiH, kako je to predviđeno Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine.
