"Formiranje Savjeta ministara kasni zbog svega što se dešava u Federaciji BiH. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik pokrenuo je inicijative, obavljeni su razgovori i naš prijedlog za predsjedavajućeg Savjeta je Zoran Tegeltija", rekao je Ćorić na konferenciji za novinare u Bijeljini. 

Kada je riječ o Republici Srpskoj, on je ocijenio da je fiskalna politika stabilna, kao i da je bruto društveni proizvod koji će na kraju godine iznositi 3,6 odsto na visokom nivou u odnosu na zemlje okruženja. 

Ćorić je naveo da je Republika Srpska u ovoj godini iskazala suficit od 126.000.000 KM kojim se otplaćuju krediti iz ranijeg perioda. 

Prema njegiovim riječima, Republika Srpska je u ovoj godini otplatila blizu 800.000.000 KM kredita iz ranijeg perioda, te će sve naredne godine biti lakše i povoljnije. 

"U 2019. godini ćemo za otplatu kredita imati oko 300 miliona KM manje nego u 2018", istakao je Ćorić. 

On je rekao da će se Srpska u idućoj godini dugoročno zadužiti 371.000.000 KM, a kratkoročno 220.000.000 KM, ukazujući da su to mnogo manji iznosi zaduženja u odnosu na one koji se otplaćuju za obaveze iz prethodnog perioda. 

Ćorić naglašava da je primarni cilj povećati produktivnost, kao i da će se maksimalno raditi na stvaranju privrednog ambijenta u kojem će biti otvarana nova radna mjesta, na tome da iznos najniže plate bude veći od 500 KM, te da prosječna plata dostigne 1.000 KM. 

Ćorić, kao član skupštinskog Odbora za privredu, finansije i budžet, kaže da je Odbor imao prijedloge za ljude koji će voditi Vladu Srpske u naredne četiri godine u vezi sa stimulisanjem mladih subvencijom stanova, prekvalifikacijom visokoobrazovnih kadrova radi lakšeg zapošljavanja. 

"Treba razmisliti i o finansiranju novih radnih mjesta, a ne finansiranju zapošljavanja, što bi bio model sličan onom koji postoji u Srbiji", rekao je Ćorić. 

Poslanik u Narodnoj skupštini Srpske Milica Lovrić rekla je da su ciljevi ekonomskih politika bazirani na tome da se održi zdravstveni sistem, postigne konkurentnot i produktivnost u privredi s ciljem povećanja plata, da javni sektor bude uspješniji, da bude usklađeno obrazovanje, tržište rada i privreda. 

Lovrićeva, koja je zdravstveni radnik, kaže da je jedna od ekonomskih mjera i reforma zdravstvenog sistema radi izmirivanja obaveza zdravstvenih ustanova, zatim definisanje odgovornosti svake zdravstvene ustanove, te pronalaženje novih modela finansiranja. 

Prema njenim riječima, u okviru ekonomske politike je planirano i otvaranje novih registara, kao što je registar socijalnih davanja koji bi dao jasan pregled davanja i na lokalnom i na republičkom nivou, radi jasnijeg praćenja te budžetske potrošnje. 

Lovrićeva je naglasila da je, između ostalog, planirano otvaranje registra podsticajnih sredstava, kao i osnivanje fonda za nauku i inovacije koji bi bio servis između mladih naučnih istraživačkih radnika, obrazovnih institucija i privrede.