U obrazloženju prijave navodi se da je slovenački režiser 29. avgusta dao intervju za medijsku kuću "Al Džazira Balkans" povodom svog novog "dokumentarnog" filma "Sarajevo safari" u kojem su iznesene tvrdnje o "lovu na ljude" na sarajevskom ratištu tokom građanskog rata u BiH, odnosno o tome da su bogati stranci novcem plaćali mogućnost da sa položaja Vojske Republike Srpske pucaju i ubijaju civile u Sarajevu.

"Ovakve tvrdnje, iako iznesene bez ijednog materijalnog dokaza, izazvale su negativne reakcije među srpskim stanovništvom u BiH, dok su u dijelu bošnjačke javnosti dočekane kao potvrda ranije formiranog stereotipa da su Srbi agresori i zločinci, što je dovelo do dodatne netrpeljivosti i raspirivanja mržnje među narodima u BiH", istakao je Ćosić u krivičnoj prijavi.

On je napomenuo da su tvrdnje iznesene u intervjuu, kao i u filmu, apsolutno bez materijalnog, pisanog, video ili audio dokaza, bez izjave bar jednog relevantnog svjedoka, kao i bez tačnih ili bar približno tačnih saznanja.

Ćosić je ukazao da se ne zna ko su "lovci", odakle su, ko je organizovao njihov dolazak, da li su i koliko plaćali, kao ni odakle su pucali, ali se zna da se sve to dešavalo i da je bilo u strogoj tajnosti.

"Ništa se ne zna, ali se sve pretpostavlja - da su vjerovatno bogataši iz Amerike, Rusije, Italije..., da su vjerovatno dolazili preko Beograda, oni bogatiji vjerovatno helikopterom, a manje bogati autima, da su puno plaćali, da su pucali najvjerovatnije sa Grbavice, a da su organizatori bili pripadnici Vojske Republike Srpske i Vojske Jugoslavije", naveo je on.

Gradonačelnik je napomenuo da je na tvrdnje iznesene u intervjuu reagovao prije prikazivanja filma i putem medija, a na isti način oglasili su se i predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović, predstavnici boračkih organizacija iz Republike Srpske, te brojne javne ličnosti, a sve sa namjerom da se spriječi činjenje krivičnog djela prikazivanjem ovog filma, odnosno dodatno raspirivanje nacionalne mržnje i razdora, kao i netrpeljivosti.

"Kombinujući sa jedne strane arhivske snimke preuzete iz filma `Oči Bosne`, čiji je autor takođe Miran Zupanič, izjave navodnih svjedoka ovog morbidnog i, po svemu sudeći, izmišljenog `safarija` za koje ne znamo ni ko su, svjedočenja žrtava koje pričaju o svojim nesrećnim iskustvima iz rata, ali koja se nikako ne mogu povezati sa pomenutim navodnim zločinom, stvara se opasan teren nedorečenosti koji ostavlja prostor za razna manipulativna tumačenja", upozorio je Ćosić.

Prema njegovim riječima, u društvu kakvo je BiH, gdje su posljedice rata još vidljive i gdje nemali broj ljudi i dalje osjeća animozitet prema pripadnicima drugih naroda, praviti "dokumentarni" film na ovaj način, bez materijalih dokaza, nesumnjivo ukazuje da je scenarista i režiser težio samo senzaciji, ne obazirući se na negativne posljedice po proces pomirenja i suživot naroda na ovom području.

On je podsjetio da je o ratnim zločinima u BiH sprovedeno na stotine sudskih postupaka okončanih osuđujućim presudama i da se tokom procesa nije pojavio nijedan dokaz koji bi ukazivao na fenomen "lova na ljude".

"U danima nakon projekcije `dokumentarnog` filma `Sarajevo safari` došlo je do burne reakcije javnosti u cijeloj BiH i polarizacije društva, što je bilo vidljivo i kroz veliku zastupljenost ovog filma kao teme u medijima, te veliki broj komentara objavljenih na društvenim mrežama od strane čitalaca u kojima je jasno izražena štetna posljedica - dodatno raspirivanje mržnje i netrpeljivosti", naglasio je gradonačelnik Istočno Sarajeva.

On smatra da su režiser i scenarista filma, kao i kopreducent filma, u okolnostima konstantno prisutnog tinjajućeg političkog konflikta u BiH, znali kakve će posljedice u javnosti da izazove prikazivanje filma sa ovakvim senzacionalističkim sadržajem.

"Kao gradonačelnik Istočnog Sarajeva, kao građanin Republike Srpske i BiH i, prije svega, kao čovjek ne mogu dozvoliti da neko na ovakav način raspiruje nacionalnu mržnju među narodima u BiH i dodatno produbljuje jaz među ljudima. Posebno je poražavajuća činjenica da se to čini 26 godina nakon završetka rata, u vrijeme kada su stasale poslijeratne generacije koje lično nisu opterećene ratnom mržnjom i kojima treba obezbijediti da žive, rade i grade u okolnostima rasterećenim teretom naše prošlosti", istakao je Ćosić u krivičnoj prijavi.