Pokušaj sprovođenja retrogradnih agendi ali i uspjesi političke dominacije predstavnika jednog naroda nad drugim doveli su do vrhunca nepovjerenja među političkim predstavnicima tri konstitutivna naroda, što je uzrokovalo zastoj u realizaciji ključnih reformi u zemlji, poručio je danas u Briselu predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović.
"Demografska nadmoć jednog naroda, u ovom slučaju Bošnjaka, ne može umanjiti načelo ravnopravnosti konstitutivnih naroda o kojoj smo se svi složili da bismo postigli mir. Paritet među tri konstitutivna naroda mora se reflektovati u svim institucijama BiH. Potrebno je obezbijediti ravnopravnost i paritet među tri naroda u skladu sa Ustavom BiH", rekao je Čović obraćajući se u Briselu članovima Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta.
On je ukazao da se Ustav sve češće krši u ime dominacije demografski najbrojnijeg naroda, posebno u Federaciji BiH, te da ta anomalija mora biti otklonjena.
Predsjedavajući Doma naroda je naglasio da će se otklanjanjem ova anomalije, kao i kršenja ljudskih prava, "negativne dominacije i djelovanja malignih aktera", obezbijediti stabilnost i nastavak puta BiH ka članstvu u Evropskoj uniji i NATO-u.
On je naveo da je neprihvatljivo da se svi stanovnici BiH, bez obzira na nacionalno izjašnjavanje ne mogu kandidovati na političke funkcije, ali isto tako da Hrvati, iako konstitutivni narod, u veliko dijelu građani EU ne osjećaju sigurno.
"Politička prava Hrvata u BiH nisu ni priznata ni jednaka sa političkim pravima druga dva naorda. Naglašavam to kako se osnovna politička i građanska prava, kao i neotuđivo prava na izbor legitimnih političkih predstavnika, grubo krše zbog želje za dominacijom Bošnjaka kao predstavnika demografski brojnijeg konstitutivnog naroda", upozorio je Čović.
On je naveo da hrvatska strana dosljedno nastoji motivisati sve političke predstavnike u BiH na pregovaranje i postizanje rješenja da se ostvari funkcionalna multietnička država i dogovor utemeljen na kompromisu, a ne na dominaciji, te na poštovanju ljudskih prava.
Čović je uvjeren da je moguće postići održivo rješenje zasnovano na konstutivnosti naroda koji zauzima centralno mjesto u ustavno-pravnoj tradiciji BiH, ali i odrebama Evropske konvencije o ljudskim pravima i odlukama Evropskog suda za ljudska prava.
"To je potvrdila i Venecijanska komisija za vrijeme posljednje runde pregovora o Izbornom zakonu u Neumu u januaru ove godine. Venecijanska komisija je ocijenila da je prijedlog hrvatskih pregovarača u skladu sa evropskim standarima o ljudskim pravima", podsjetio je Čović.
On je naveo da bi, prema tom prijedlogu, trebalo eliminisati diskriminišuće odredbe i omogućiti svim građanima BiH, nezavisno od njihovog identiteta, da učestvuju u izborima.
Čović je napomenuo da je svjestan da predstoji još puno posla kako bi BiH dobila status kandidata u EU, naglašavajući da je BiH multinacionalna država koja može biti funkcionalna isključivo ako postoji puna ravnopravnost sva ti konstitutivna naroda.
Čović se pridružio "jedinstvu i podršci EU Ukrajini" i naveo da BiH u ovom "teškim danima saosjeća sa građanima te zemlje".
