Cvijanovićeva je naglasila da ne zavisi od BiH, nego uopšte od kapaciteta EU, dalje zajedničko kretanje na evropskom putu.

"Moram izraziti zadovoljstvo što je BiH konačno dobila kandidatski status. U statusnom smislu to znači veću povezanost BiH i EU. Moguće je i to da će postojati veći dotok sredstava podrške iz fondova EU, ali u suštini ništa se neće desiti preko noći", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da EU očekuje određeno kretanje naprijed prema jednom uhodanom reslijedu propisanih stvari.

"Ono što mi znamo, osim uslova koji se postavljaju kao obaveza za određene države da bi postale kandidati i poslije toga dobile datum za pregovore, a konačno i pregovarale o članstvu, jesu različiti setovi određenih zahtjeva", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da je imala priliku nedavno na samitu EU-Blakan u Tirani i na ostalim mjestima da sluša kako EU posmatra ovaj region kao mjesto gdje treba da se razvije dodatno partnerstvo i gdje treba da se konkretnim potezima izađe iz nejasne formulacije o perspektivi evropskog članstva, tako da su procijenili da za BiH prvi konkretan potez jeste da dobije kandidatski status.

Cvijanovićeva je, međutim, ukazala da, ako će taj kandidatski status držati BiH u nekom čudnom stanju 15 ili 16 godina, kao što je to bio slučaj sa Sjevernom Makedonijom, onda to neće ništa značiti.

"Ako to znači da iza toga imamo određeni hodogram, koji podrazumijeva da se u nekoj skoroj budućnosti dobije datum za pregovore, da se definišu određene formacije koje će vršiti pregovore, u skladu sa ustavnim nadležnostima i kroz naš sistem koordinisanih aktivnosti, i ako to znači da ćemo biti u stanju da formulišemo svoje jedinstvene pozicije u pregovaračkom procesu, onda to znači kretanje za nas", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da očekuje da se tako nešto desi, ali da to ne zavisi od BiH, nego uopšte od kapaciteta EU da se svi zajedno kreću dalje.

Lideri EU juče su BiH odobrili status kandidat za pridruživanje evropskom bloku.

Ovim se BiH pridružila ostalim zemljama kandidatima - Albaniji, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Turskoj i Ukrajini u procesu pridruživanja, koji može da traje godinama i obuhvata kompleksne pregovore o usklađivanju lokalnih zakona sa zakonodavstvom EU.