"Zato bi u BiH prvenstveni zadatak bio da se intenzivira aktivnost da bude donesen zakon o Ustavnom sudu BiH, mada smo mi iz Srpske četiri puta do sada to predlagali Parlamentarnoj skupštini BiH", rekao je Dmičić u Banjaluci.

Prema njegovim riječima, time bi bio regulisan status ne samo Ustavnog suda kao suda nego kao organa koji je čuvar ustava jedne države i koji treba da svojim autoritetom, integritetom i lokacijskom pripadnošću u BiH bude uistinu onaj koji kontroliše i štiti ustavnost i zakonitost u ovoj zemlji.

"Angažovanje, odnosno rad sudija koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i koji ne mogu biti iz BiH, niti zemalja u okruženju predstavlja ustvari protivustavni akt u smislu neuvažavanja teritorijalnog i personalnog načela da građani, odnosno državljani jedne države mogu biti članovi pravosudnih organa", smatra on.

Na pitanje da li su građani BiH imali koristi kada je riječ o radu stranih sudija, Dmičić je rekao da je "osnovno zapažanje u tome što je Ustavni sud BiH svojim većinskim glasanjem 5:4 ili 7:2 donosio odluke o najvitalnijim pitanjima Republike Srpske".

"To su odluke počev od pominjanja da će biti osporen njen naziv, ali i o jeziku, pismu, konstitutivnosti, državnim obilježjima i mnogim drugim pitanjima koja predstavljaju temelj državotvornosti, ustavnosti, subjektiviteta i identiteta Srpske kao državotvornog dijela BiH. Riječ je i o pitanjima koje uistinu predstavljaju istorijske i političke činjenice u stvaranju i izgradnji Srpske kao dijela BiH i naravno o svemu onome što bi zapravo trebalo da bude očuvanje Dejtonskog mirovnog sporazuma", naglasio je on.

Dmičić je podsjetio da je još 2001. godine istekao rok kojim je Ustavom BiH predviđeno da Parlamentarna skupština svojim zakonom može regulisati kako birati sudije koje su popunjavali stranci, odnosno oni koje je imenovao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

"Prošlo je mnogo godina od kada se u BiH ne može postići saglasnost o tome da Parlamentarna skupština donese zakon o Ustavnom sudu BiH, jer je sada sasvim neosnovano organizaciju, način rada, odlučivanja i druga pitanja Ustavni sud BiH regulisao svojim internim aktom, koji umjesto poslovnika naziva pravilima Ustavnog suda BiH", pojasnio je Dmičić.