Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik upozorio je da je najnovija odluka Ustavnog suda BiH flagrantni "državni udar", jer predstavlja atak na teritorijalnu organizaciju prema kojoj Republici Srpskoj pripada 49 odsto, a Federaciji BiH 51 odsto teritorije.
"U članu I/1 Ustava BiH navodi se da BiH sada funkcioniše sa modifikovanom unutrašnjom strukturom i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. U prevodu, teritorija pripada entitetima, poštujući i Aneks dva Dejtonskog sporazuma, koji govori o međuentitetskoj granici, a spoljna granica predstavlja međunarodno priznatu granicu BiH", pojasnio je Dodik u izjavi za Srnu.
On je naglasio da "državna imovina nikako ne može biti imovina BiH, jer BiH nema odrednicu "država" ili "republika", niti bilo koju drugu.
"Imovina može isključivo biti u vlasništvu Republike Srpske i Federacije BiH, dok BiH ima samo granicu. Postoji znak jednakosti između zamljišta i teritorije, a teritorija isključivo pripada entitetima. Ustavni osnov za posljednju odluku Ustavnog suda je potpuno neprihvatljiv, stoga je potrebno da institucije Republike Srpske preduzmu sve neophodne aktivnosti da zaštite dejtonsku strukturu BiH i autonomiju Republike Srpske", ocijenio je srpski član Predsjedništva BiH.
On je naglasio da je odluka Ustavnog suda BiH politička i odgovor Republike Srpske neće izostati.
"Ovo je naša "crvena linija" za pravosudni aparat BiH koji izgleda ne radi ništa drugo nego pokušava da nameće nepravna rješenja i presuđuje Republici Srpskoj, počev od grba, himne, zastave, Dana Republike pa sve do teritorije", konstatovao je Dodik.
Konstatujući da se Ustavni sud BiH ne ponaša kao sud, Dodik je rekao Srni da njegove odluke sugerišu da je Ustavni sud BiH postratna jedinica muslimana koja treba u sudnici da završi ono što muslimani nisu mogli u ratu.
"Kad je već tako, neka niko ne sumnja da ćemo se boriti za svoja ustavom zagarantovana prava, kao što smo se borili za Republiku Srpsku", poručio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
Ustavni sud BiH utvrdio je ranije da je Ustavu BiH suprotan član 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Srpske kojim je propisano da predmetno poljoprivredno zemljište koje je javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Srpske.
Ustavni sud smatra da je riječ o "isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine".
Narodna skupština je lani usvojila Zakon o poljoprivrednom zemljištu, kojim je definisano da je državno poljoprivredno zemljište svojina Srpske.
