Kao ključni problem u Bosni, američki analitičari ukazuju da veću efikasnost "podrivaju međuagencijski i lični sukobi, dok ekstremistička ideologija i regionalne nacionalne ekstremističke grupe ostaju potencijalni izvor terorizma".

Stručnjak iz oblasti bezbjednosti Dževad Galijašević ocjenjuje za "Vesti" da je Stejt department naveo sve važne probleme na koje on već godinama unazad ukazuje.

"Ovo je jedan od do sada najsnažnijih šamara vlastima u Sarajevu od strane Amerike i jedino je nedostajalo da otvoreno kažu: "Ljudi, kod vas je potpuni raspad sistema", ističe Galijašević i podsjeća da ni jedan dosadašnji izvještaj američke vlade nije bio ovoliko oštar u ocjeni situacije u BiH.

"I, u pravu su. Službe koje bi trebalo da se bave obavještajnim radom su ne samo nesinhronizovane, već je dobar dio njih u svađi. SIPA - agencija koja se direktno bavi borbom protiv terorizma ima ukupno 25 ljudi, a svaki pokušaj da joj se pojačaju kapaciteti se odbija", kaže Galijašević.

Problem stvara i loša zakonska regulativa, ali i tu su svi pokušaji da se nešto promjeni na kraju odbijani. Tako je i moguće da Amerika već dvije godine potražuje državljanina BiH osumnjičenog za terorističke napade, ali i da već dvije godine bezuspješno traje istraga o četiri slučaja pranja novca u cilju finansiranja terorističkih organizacija.

Ministarstvo bezbjednosti i Tužilaštvo BiH, umjesto da sarađuju, oni su u svađi i to na personalnim nivoima zbog čega trpe obje institucije.

"Čudi me da Stejt department poglavlje o BiH nije završio zaključkom: 'Vi ste zapravo glavna prijetnja po region i svijet', zaključuje Galijašević.

Za razliku od Bosne, Stejt department za aktivnosti Srbije ima samo riječi hvale, navodeći da je zvaničan Beograd preduzeo sve potrebne korake da poboljša svoju sposobnost u borbi protiv terorizma.

Za profesora na Fakultetu bezbjednosti Zorana Dragišića izvještaji Stejt departmenta su po pravilu objektivni.

"Ovaj posljednji pokazuje da je Srbija zaista lider u regionu i kada je riječ o borbi protiv međunarodnog terorizma, ali i saradnji sa bezbjednosnim službama u regionu", naglašava Dragišić.

Na konstataciju Stejt departmenta da i dalje postoji rizik od pranja novca zarad finansiranja međunarodnog terorizma, ovaj stručnjak odgovara da je geostrateški položaj Srbije takav da će to uvijek biti objektivna opasnost, ali aktivnosti nadležnih službi pokazale su da naša zemlja ima i načina i kapaciteta da to spriječi.

Kosovo - rasadnik džihadista

U izvještaju Stejt departmenta posvećenom Kosovu, navodi se da su prošle godine 403 osobe otputovalo u Siriju i Irak kako bi se borili u redovima Islamske države ili Al Nusra fronta, te da ih je 74 poginulo. Navodi se da su se 133 radikalna islamista sa Kosova vratila, dok je 196 i dalje u konfliktnim zonama.

Dragišić ističe da je toliki broj "ratnika" posljedica bezbjednosne situacije u južnoj srpskoj pokrajini.

"Pokazuje se da vlasti u Prištini nemaju kapaciteta i da su faktički nesposobne da situaciju drže pod kontrolom", ocjenjuje ovaj stručnjak.

Makedonija na prekretnici

Zoran Dragišić ističe da će se predstojećim referendumom odrediti i dalja sudbina Makedonije.

"Albanski faktor se pomirio sa činjenicom da onog trenutka kada Makedonija postane članica NATO nestaju i bilo kakve teritorijalne pretenzije. Ali očekujem da će se sa stabilizacijom situacije u ovoj zemlji to odraziti i na cijeli Balkan", zaključuje Dragišić.

Izvor: Vesti-online