- Klimatske promjene jedan su od najvećih izazova pred cijelokupnim čovječanstvom, jer utiču ne samo na životnu sredinu, nego na ekonomiju u cjelini, ugrožavaju održivi razvoj, i što je najpogubnije – imaju negativan uticaj na zdravlje ljudi. Danas, u vrijeme pandemije korona virusom, pitanje brige za zdravlje čovjeka je aktuelizovalo i pitanje zdravlja planete. Svjetska zdravstvena organizacija je i prije pojave kovida 19 upozoravala da će klimatske promjene uticati na pojavu i širenje zaraznih bolesti - rekla je Golićeva u obraćanju.

On je navela da su na našem prostoru, negativne posljedice klimatskih promjenasu i te kako vidljive i računaju se u milijardama evra.

- Stoga je ova naša generacija donosilaca odluka dužna da razumije važnost rješavanja ovog izazova i i da učini sve kako bi, u okviru svojim kapaciteta, smanjili negativne uticaje klimatskih promjena. Prva ključna osobina koju moramo učvrstiti i prenijeti kao model ponašanja na sljedeću generaciju je - odgovornost. Prije svega, prema resursima - istakla je Golićeva.

Prema podacima Svjetske banke, BiH je zbog uticaja klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja u proteklih 30 godina preživjela 23 prirodne katastrofe, a posljedice su bile najveće upravo u sektoru poljoprivrede.

- Neopohodno da ovo shvatimo i kao razvojnu šansu, da sistemskim djelovanjem i prilagođavanjem aktivnosti kreiramo nove otpornije sorte, da razvijamo proizvode za zaštitu bilja koji neće imati štetan uticaj na klimatske promjene, da radimo na izgradnji sistema za navodnjavanje i drenažu, na kreiranju i razvoju proizvoda u oblasti osiguranja – mogućnosti su zaista neiscrpne - poručila je ministrka Golić u obraćanju.

Skup je organizovala bh kancelarija UNDP, a učestvovali su predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti na svim nivoima.