On je u tekstu, za Nacionalni interes, podsjetio na to da je 25. godišnjica Dejtonskog sporazuma iz novembra 1995. godine, kojim je završen rat u BiH, obilježena naletom međunarodnih konferencija, kao što to priliči uspješnom mirovnom sporazumu.

Međutim, Hajden smatra da je čudno što većina poziva na radikalnu "reviziju Dejtona", uz obrazloženje da su institucije BiH previše glomazne, sklone korupciji i politički nepravedne prema manjinama.

"Јoš čudnije je to što su mnogi prijedlozi izneseni radi rješavanja problema demontriranjem samih struktura koje su donijele i održale mir. Umjesto toga, NATO snage bi trebale da nametnu Hrvatima i Srbima u BiH, koji čine polovinu stanovništva i većinu na 60 odsto teritorije, centralizovanu državu protiv koje su se oni borili u ratu", naveo je Hajden, profesor antropologije, prava i međunarodnih odnosa.

Hajden je naglasio da nema naznaka da bi mnogi Hrvati i Srbi prihvatiti centralizaciju, te da bi oni zbog toga vjerovatno smatrali NATO okupacionom silom, a takva uloga Alijanse nije dobro funkcionisala u Avganistanu i Iraku.

U tekstu se podsjeća da je Ustav BiH, koji je uvršten kao Aneks 4 Dejtonskog sporazuma, kompleksan, da je podijelio zemlju na podteritorije, te da su u skoro svim dominantne tri etničke zajednice.

Međutim, Hajden napominje da je podjela BiH na entitete bila ključ ne samo za završetak rata, već za održavanje mira.

Profesor smatra da mnogi problemi u BiH nisu posljedica Dejtonskog sporazuma ili nepristupanja NATO-u.

Hajden je podsjetio da je, prema zvaničnim istraživanjima, korupcija u BiH na manjem nivou od pojedinih članica NATO-a, kao što su Sjeverna Makedonija i Albanija, te da je malo gora situacija u odnosu na Srbiju i Tursku, koja je članica Alijanse, ali znatno bolja u poređenju sa Irakom i Avganistanom, gdje je okupacija SAD dovela do manje održivih država nego što je BiH.

On je istakao i to da se na popisu stanovništva u BiH 2013. godine skoro 97 odsto stanovništva izjasnilo kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci, a da se tek jedan odsto njih izjasnilo kao "neutralni Bosanci".

Hajden je naglasio da je dejtonski Ustav, u suštini, ovu podijeljenu kuću proglasio etažnom susvojinom, uprkos tome što su dva od tri stanara odbila suvlasništvo, te da se kondomijum može nastaviti samo ukoliko su dva stanara, odnosno Srbi i Hrvati u BiH, "zadovoljni što treći neće pokušati da preuzme njihove dijelove kuće".

Prema riječima uglednog američkog profesora, većina prijedloga američkih analitičara za "popravljanje BiH" jesu da NATO pomogne Bošnjacima u takvom preuzimanju, nametanjem centralizovane vlasti Srbima i Hrvatima.

"Teško je zamisliti bolji način za destabilizovanje BiH, a još teže pronaći opravdan razlog za takve prijedloge. BiH nije takva kakva jeste zbog Dejtona, već je Dejton takav zbog prirode društva u toj zemlji. Dejtonski sistem je održavao mir 25 godina. Zašto sada detabilizovati BiH?", pita Hajden.