Poslije Čamparinog istupa, i izjave čelnika SDA Bakira Izetbegovića da je on već svojom ostavkom u stranci sebi zatvorio vrata jasno je da su se i u SDA pomirili da će doći do rekonstrukcije vlasti, drugi put nakon izbora 2018.

Ipak, s obzirom na dosadašnje odnose SDA i SBB-a upitno je koliko je Čamparin glas sada presudan, jer je izvjesno da bi SBB mogao biti dijelom vlasti i u novom sazivu.

Nakon opštih izbora 2018. godine vlast u Sarajevu formiralo je šest stranaka, tzv. šestorka (Naša stranka, Narod i pravda, SDP, NBL, SBB i DF). Ta vlada trajala je godinu dana, a onda je nastupila nova koaliciona većina i početkom 2020. preuzela vlast. Tu novu vladu, koja je još uvijek aktuelna čine SDA, SBB, DF uz podršku jednog zastupnika BOSS-a.

A da političke stranke u Sarajevu nemaju mira pokazuju posljednje najave da bi u oktobru trebala biti pokrenuta inicijativa za novom rekonstrukcijom. Taj novi politički voz predvodi tzv četvorka (Narod i pravda, Naša stranka, SDP i NBL uz podršku samostalnih zastupnika).

Ukoliko bi im se pridružio Aljoša Čampara to bi bilo dovoljno za tijesnu većinu i novu rekonstrukciju vlasti. Ipak, kako se čini u novu vlast bi mogao i SBB. Tačnije dio četvorke nije baš najzainteresaniji za SBB u vlasti, dok drugi dio smatra da bi to bilo dobro. S obzirom da ne baš idealne odnose te stranke sa SDA i razilaženje na nivou BiH te konstantne peripetije na nivou Federacije BiH neće biti iznenađenje ukoliko SBB bude podržavao i novu vlast.

Ukoliko se to dogodi to će biti jedina stranka koja bi bila jedina konstantna vlast u Sarajevu od izbora 2018.

A građani, oni će dobiti novu politizaciju i vrlo malo prostora da se nešto konkretno uradi s obzirom na brojne procedure i imenovanja. Jer ne treba isključiti ni opciju da bi eventualna smjena vlasti vjerovatno značila nove smjene u javnim preduzećima i nova imenovanja kadrova koje imenuju stranke na vlasti.

Je li Zvizdićev nedolazak na sjednicu Kolegijuma SDA nagovještaj kraja jedne ere

Denis Zvizdić je član Kolegijuma SDA (najuže rukovodstvo stranke uz predsjednika), ali sinoć nije prisustvovao sjednici na kojoj je, između ostalog, raspravljano o stranačkoj ostavci njegovog rođaka Aljoše Čampare.
Naravno, Zvizdić je imao opravdan razlog, ali je isto tako simptomatično da se ne pojavi na sjednici na kojoj je tačka dnevnog reda bila Čamparina ostavka i oštra kritika koju je iznio na rad stranke i pojedinaca u SDA.

- Adil Osmanović i ja nismo bili na sjednici Kolegijuma SDA, jer smo morali prisustvovati sjednici proširenog Kolegijuma Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine - kazao je Zvizdić za Avaz.

Denis Zvizdić je prvi rođak Aljoše Čampare i njihovo političko djelovanje, koje je izuzetno istaknuto svih ovih godina, ne može se posmatrati drugačije već u nekoj vrsti paketa. Teško je i bilo očekivati da bi Zvizdić tek tako na sjednici Kolegija SDA slušao kritike na račun Čampare.

Evidentno je da je izabrao u ovom trenutku lakši način - ne pojaviti se na sjednici i izbjeći eventualna neugodna pitanja. Stoga u narednom periodu ne bi trebalo iznenaditi ukoliko Zvizdić bude na određeni način pratio Čamparine političke poteze. Naravno, teško je očekivati da će Zvizdić iznositi žestoke kritike na račun stranke kao njegov rođak, ali je izgledno da bi se mogao distancirati od samog vrha SDA.

To bi predstavljalo krupan potez, s obzirom na to da je Zvizdić bio jedna od najuglednijih političkih figura SDA, u jednom momentu i prvi favorit Bakira Izetbegovića za člana Predsjedništva 2018. i čovjek koji uživa značajan međunarodni ugled.

Zbog toga kraj Čamparine ere u SDA treba promatrati i kroz prizmu njegovog rođaka Zvizdića, što će odmotati dosta duže klupko vjerovatnih posljedičnih odnosa nakon zvaničnog Čamparinog istupa. To je ujedno i nagovještaj kraja dugogodišnje utjecajne ere ovih Hercegovaca u najjačoj bošnjačkoj stranci.

(Klix)