- Visoki predstavnik nema ta ovlaštenja. Ovo je derogacija Ustava BiH - rekao je Mitrović, govoreći lično u svoje ime, a ne u ime institucije Ombudsmana za ljudska prava BiH.

On je istakao da je ovu odluku donio čovjek koji je podnio neopozivu ostavku i ta njegova ostavka je prihvaćena, što znači da on više nije visoki predstavnik, a čak je imenovan i novi visoki predstavnik, uz osporavanja.

- Mi znamo dobro šta znači ostavka. Ostavka podrazumijeva eventualno nastavak rada u tehničkom mandatu, ali tehnički mandat ne daje mogućnost da se donose ključne odluke, nego se radi samo o tehničkim stvarima, isplaćuju plate recimo. Tehnički mandat je ograničen kada su u pitanju odluke, on nameće posebne obaveze i nemogućnost donošenja ovakvih ključnih odluka - rekao je Mitrović.

On je istakao da je donošenjem ovakve odluke visoki predstavnik ponovo povrijedio BiH i na određen način je ponizio.

- Kada su odluke visokog predstavnika u pitanju, meni je od početka sporno da nema mogućnosti pravnog lijeka na ovakvu odluku. Ustavno načelo propisano u svim međunarodnim dokumentima i svim ustavima, a u BiH imamo 13 ustava, jeste načelo dvostepenosti - pravo na pravni lijek. Ovdje nema nikakve mogućnosti u tom pogledu - rekao je Mitrović.

Istakao je da je riječ o klasičnom nametanju protiv nečije volje, a ovaj put protiv volje cijelog jednog naroda.

- Nametanje podrazumijeva nametanje svog mišljenja, tiraniju nametanja... - kaže Mitrović.

Naglasava da odluka o dopuni u Krivičnom zakonu BiH praktično znači vraćanje u verbalni delikt.

- Mi smo imali 30-40 godina u bivšem sistemu stravičnu borbu da izbacimo verbalni delikt iz naše svakodnevnice i, kada smo to uspjeli, ponovo ga vraćamo. Uz veliku pomoć međunarodne zajednice, mi smo verbalni delikt izbacili iz našeg zakonodavstva, što je jedna od najvećih tekovina i stvar napretka ove zemlje. Sad ga ponovo vraćamo i sve moguće zloupotrebe koje se mogu pojaviti u tumačenju ove odredbe, a sve to opet ide ka verbalnom deliktu - rekao je on.

Mitrović je naveo da često govori rečenicu koju je pronašao u literaturi: "Ni najteži govor mržnje ne može da načini takvu štetu kakvu mogu da proizvedu cenzura i ograničavanje slobode izražavanja".

- Ovdje ako se prihvate i tumače vjerno ove odredbe, onda vidite da građani ove zemlje nemaju mogućnost da govore, da pišu... Postavlje se pitanje kako će to moći, kako ću ja kao profesor krivičnog prava sutra da napišem ili da odgovorim upravo o međunarodnim krivičnim djelima, jer u ovom zakonu se govori faktički o svim međunarodnim krivičnim djelima, ne samo o genocidu, nego i o zločinim protiv čovječnosti i ratnim zločinima - rekao je Mitrović.

On je naglasio da se postavlja i pitanje dalje obuhvaćenosti.

- Ne smijete čak ni misliti suprotno ovom zakonu, odnosno drugačije. Nevjerovatno je u 21. vijeku ovo što se desilo - smatra on.

Zaključio je da nametanje ni u kom slučaju ne dolazi u obzir i da bi jako važno bilo da se sjedne, razgovara i napravi adekvatano rješenje, da to bude stvar dogovora domaćih predstavnika.