"Sada, ako se nalazim u sudnici i branim čovjeka koji je optužen za genocid i branim ga tako što kažem da u Srebrenici nije počinjen genocid i osporavam tu kvalifiakciju djela, na javnom mjestu, a javno mjesto jeste sudnica, pobijam presudu koja je već utvrđena u Hagu da je u Srebrenici bio genocid, da li sam u krivičnom djelu? To je bilo prirodno pitanje svakog ko se bavi ovim poslom", rekao je Miodrag Stojanović, advokat.

Ovo pitanje su advokati postavili sudskim vijećima Suda BiH pred kojima zastupaju svoje klijente. Jedinstven odgovor još nisu dobili, tako da na tom polju i dalje vlada izmaglica iz koje mogu izaći kao krivično gonjeni jer samo rade svoj posao. O svemu i dalje ćuti Sud BiH kao i Tužilaštvo BiH.

"Pojedina sudska vijeća su rekli donijećemo odluku o tome da se ne izjašnjavaju, apojedina sudska vijeća su se izjasnila i rekla mi smaramo da vi ne činite krivično djelo, vi imate član 22 zakona o advokaturi, ne možete odgovarati, radite u punom kapacitetu. To nas nije potpuno zadovoljilo jer to kaže jedno sudsko vijeće, ali ne znamo šta će reći tužilac", rekao je Stojanović.

Korak u zaštiti advokata i branioca trebalo bi da preduzmu svi zborovi advokata u Srpskoj i da se dogovore kako će dalje postupati pred Sudom i Tužilaštvom BiH. Kada je riječ o pravosuđu u Srpskoj, advokate štiti Zakon o advokaturi Republike Srpske.

"Zakon o advokaturi štiti advokate i propisuje da advokat ne može odgovarati niti krivično niti materijalno za iznešeno mišljenje i stav u toku odbrane svoga branjenika. Naravno da advokati imaju određeni strah i određenu bojazan, jer imaju to u podsvijesti i upravo zbog ovoga što nemamo zvaničan stav niti tužilaštva niti suda Bosne i Hercegovine da li advokati ukoliko negiraju genocide u svojim odbranama mogu da snose određenu odgovornost", rekao je Milan Petković, atvokat.

A dok zvanični stav ne stigne, advokati će i dalje da budu u velikim nedoumicama, jer neće znati šta u sudnici smiju, a  šta ne smiju izgovoriti.