Kako "Glas Srpske" saznaje iz dobro obaviještenih diplomatskih krugova, Incko je 3. juna poslao pismo generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterešu, a u koje je naš list imao uvid, gdje ga obavještava o svojoj ostavci i upoznaje ga da je Savjet za implementaciju mira (PIK) za njegovog nasljednika izabrao Kristijana Šmita.
Ambasador Estonije u UN-u, pokušao je da prećutno ovu tačku izostavi sa dnevnog reda i da ostavka Incka prođe bez znanja članica SB UN.
Ipak, za ovo pismo saznali su predstavnici Rusije i zatražili su da tačka bude uvrštena na dnevni red i o njoj bi se trebalo raspravljati već sutra.
Ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov u više navrata ponovio je zvanični stav svoje države, a to je da oni smatraju da ne postoji potreba za daljim ostankom OHR-a u BiH, a s tim u vezi, ni imenovanja novih visokih predstavnika nemaju legitimitet. Na ovaj način, prema ocjeni našeg izvora, dio zemalja koje učestvuju u radu PIK-a, željeli su da zaobiđu Rusiju, ali i zvanične stavove Republike Srpske.
"Da li će biti koristi od ove rasprave na sjednici, pokazaće vrijeme, ali se potvrdio stav srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da PIK ne može sam da imenuje visoke predstavnike i da sve u vezi s tim pitanjima mora doći pred Savjet bezbjednosti", rekao je naš izvor.
Drugi problem je što se u Njujorku trenutno nalazi i ministarka inostranih poslova Bisera Turković koja, prema saznanjima "Glasa Srpske", pokušava da izlobira da se obrati ambasadorima i “upozna ih sa činjenicom da BiH podržava novog visokog predstavnika, a samim tim i procedure po kojima je izabran”, što nije zvanični stav BiH i u suprotnosti je sa stavom Predsjedništva BiH, u kojem nema konsenzusa u vezi sa ovim pitanjem.
Iz kabineta srpskog člana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika za "Glas Srpske" su kazali da Turkovićeva nema ovlašćenje da zastupa bilo koji stav koji nema saglasnost Predsjedništva BiH.
"Stav srpskog člana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika o ovom pitanju je vrlo jasan, a on je u skladu sa zaključcima Narodne skupštine RS. To podrazumijeva da imenovanje visokog predstavnika mora biti u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, što znači da pravo imenovanja imaju isključivo države potpisnice Dejtonskog sporazuma, dok SB UN potvrđuje imenovanje", rekli su iz Dodikovog kabineta.
Samovolja
Pokušaji ministarke inostranih poslova Bisere Turković da se obrati ambasadorima Savjeta bezbjednosti UN nastavak su samovoljnog djelovanja diplomata iz BiH u najvišem međunarodnom tijelu.
Naime, u saradnji sa ambasadorom BiH u UN-u Svenom Alkalajem, ona je nedavno pokušala da kod generalnog sekretara UN-a izlobira da u sjedištu te institucije bude održana izložba o “genocidu u Srebrenici”, a za šta nije imala saglasnost Predsjedništva BiH.
