Kalabuhov je konstatovao da konsenzus o pitanju OHR-a ne postoji ni među narodima BiH, niti unutar međunarodne zajednice.
 

"Naše kolege su suprotnog mišljenja i tu se nazire jedan paradoks. Kažu da žele BiH u Evropskoj uniji, ali u isto vrijeme naglašavaju da je to nemoguće dok postoji OHR. Često se ističe i da je neophodno sačuvati OHR, a još i predlažu novu kandidaturu. U cijeloj ovoj priči stav inostranih država igra sporednu ulogu, a ono što je zaista važno jeste stav građana BiH", rekao je Kalabuhov.
 

On je istakao da je stav Rusije u pogledu BiH nepromjenjiv, a to je neophodnost striktnog poštovanja Dejtonskog sporazuma i rješavanja sporova isključivo na osnovu ravnopravnog dijaloga konstitutivnih naroda, i to bez spoljnog miješanja.

Govoreći o saradnji saradnje BiH i NATO-a i da li bi samo članstvo u taj vojni savez nešto promijenilo, Kalabuhov je za "Glas Srpske" rekao da se često članstvo u NATO predstavlja kao garancija unutrašnje stabilnosti zemlje i dokaz nemogućnosti internih sukoba.

"Za nas je apsolutno jasno da je takav stav pogrešan i ne odražava realnost. Mi smatramo da bi bilo pošteno da stanovništvo BiH bude dobro upoznato sa svim posljedicama ulaska u NATO, uključujući i one negativne koje se najčešće prećutkuju. U stvari, vjerujemo da je prošlo vrijeme vojnih blokova, sada je potrebno raditi na uspostavljanju sveopšteg sistema zaštite koji bi bio usmjeren protiv rastućih globalnih izazova", pojasnio je ambasador Rusije.

Komentarišući činjenicu da mnogi optužuju Rusiju da je remetilački faktor i da samo njoj odgovara nestabilan Balkan, Kalabuhov je rekao da tu nema šta da komentariše jer će svako ko je pri zdravoj pameti vidjeti da slični navodi prosto ne piju vodu.

"Nije moguće da jedna država koja se najviše zalaže za mirno pronalaženje kompromisa na dobrobit svih stanovnika BiH i koja podržava postignute na takav način odluke bude 'remetilački faktor'. Upravo suprotno, Rusiji jedino odgovara stabilan Balkan i prosperitetna BiH. Na to su i usmjereni svi naši politički napori kao države garanta Dejtonskog mirnog sporazuma", naglasio je Kalabuhov.

Na pitanje da li postoji prostor za dodatnu saradnju ruskog i srpskog naroda, Kalabuhov je rekao da se ta bliskost gradi vijekovima i da se taj proces nastavlja i dan-danas kroz saradnju u različitim oblastima, u politici i ekonomiji, kulturi i obrazovanju, na čisto ljudskom planu.

"Od posebnog značaja je naše međusobno povjerenje i razumijevanje. Uz poštovanje svojih sopstvenih interesa i principa mi se uvijek podržavamo na međunarodnoj pozornici i u multilateralnim međunarodnim mehanizmima. Izuzetno cijenimo naše iskreno prijateljstvo i partnerstvo. Nažalost, virus korona je poremetio puno planova, a i načina na koji su ranije funkcionisale mnoge stvari. Nije izuzetak i praksa ličnih sastanaka visokih zvaničnika. Normalizacija epidemiološke situacije, čemu je značajan doprinos dala i Rusija kroz razradu i postavku vakcina, otvara put za održavanje novih korisnih kontakata", naveo je Kalabuhov.

On je dodao da je srpsko-ruski duhovni centar u Banjaluci jedan od prioritetnih projekata, ali nije jedini te podsjetio na manastir Svete Matrone Moskovske u Ritešiću blizu Doboja.

Prema njegovim riječima, važno je da srpski i ruski narod dijele opštu kulturu sjećanja na ratne podvige naših naroda u Drugom svjetskom ratu i njegovanja istorijske istine.

"Izuzetno cijenimo našu zajedničku borbu protiv falsifikovanja istorije, što posebno dobija na značaju u svjetlu obilježavanja 80. godina napada nacističke NJemačke na Sovjetski Savez. Radimo na daljem zbližavanju naših naroda na različitim planovima, a to je i jačanje kontakata među univerzitetima, i povezivanje naučnih krugova, i unapređenje ekonomskih veza, i pronalaženje novih ulagača, i još mnogo toga", istakao je Kalabuhov.

On je ocijenio da je veoma bitno da se odvoje politički odnosi od odnosa među ljudima.

"Lijepo je kada se razumijevanje među političarima poklapa sa onim među običnim ljudima. Ali to nije uvijek slučaj, tako da, šta god se dešavalo na političkoj pozornici, bitno je da naši narodi ostanu bliski, da se i dalje vole, da sa zadovoljstvom putuju kako bi se upoznali sa kulturnim osobinama i jezikom, naučnim dostignućima, duševnom toplinom stanovnika naših gradova. To je rijetko blago koje moramo sačuvati i zaštititi. To je naš glavni zadatak i naša obaveza", poručio je ruski diplomata.