"Zajedničke oružane snage nastale su 2008. godine na osnovu saglasnosti entiteta od kojih se sastoji BiH da prenese odgovarajuća ovlaštenja na nivo BiH", rekao je Kalabuhov za list "Izvestija", odgovarajući na pitanje kako Rusija, kao zemlja garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, gleda na odluku srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da će Republika Srpska obnoviti svoju vojsku.

Kalabuhov je rekao da bi se o tom i drugim problemima koji postoje u BiH moglo razgovarati u okviru dijaloga unutar BiH. Ali, nažalost, kaže on, takav dijalog nikako da otpočne.

On je rekao da Rusija smatra da značajan dio odgovornosti za pogoršanje političke situacije u BiH snosi bivši visoki predstavnik Valentin Incko.

"Bez obzira na to koliko su moralni bili razlozi kojima je pravdao svoj nepromišljen korak, ipak je, kao iskusan političar, morao predvidjeti njegove posljedice koje su odjeknule ne samo u BiH, već i u cijelom regionu. Naše procjene ovog rješenja su dobro poznate", rekao je Kalabuhov.

On je upitao da li je moguće nivelisati izrazito negativnu rezonanciju uzrokovanu time i konstatovao da je to izuzetno teško, prije svega zbog fundamentalnih razlika u stavovima političkih stranaka u BiH o suštini problema pokrenutog odlukom Valentina Incka, kao i razlika u pravnom tumačenju trenutne situacije.

Ruski ambasador je ponovio da je stav Rusije prema Kancelariji visokog predstavnika (OHR) u BiH dobro poznat, te da je njegovo vrijeme prošlo.

"Odsustvo saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN u vezi sa samovoljnom odlukom naših zapadnih partnera o imenovanju novog visokog predstavnika znači da kandidat, državljanin NJemačke Kristijan Šmit nije bio odobren za tu dužnost. Stoga su, prema našem mišljenju, njegove aktivnosti nelegitimne", naglasio je Kalabuhov.

Komentarišući činjenicu da BiH i Srbija ostaju posljednje u balkanskom regionu koje nisu pristupile NATO-u, Kalabuhov je rekao da je određivanje prioriteta spoljne politike suvereno pravo BiH.

"Koliko razumijemo, u BiH nema konsenzusa o članstvu u NATO-u. U tom kontekstu, želio bih napomenuti da se u nekim balkanskim zemljama članstvo u Sjevernoatlantskoj alijansi posmatra kao izvjesna garancija unutrašnje političke stabilnosti. Prema našem mišljenju, takva stabilnost, ne samo za pojedine zemlje, već i za cijelu Evropu, može se obezbijediti isključivo stvaranjem sistema zajedničke evropske sigurnosti, a ne proširenjem NATO-a, koji ostaje instrument Hladnog rata", poručio je ambasador Rusije.

Kada je govorio o saradnji BiH i Rusije u oblasti isporuke prirodnog gasa za koji je Rusija jedan od najvećih dobavljača za zemlje Balkanske regije Kalabuhov je naveo da se ruski gas isporučuje u BiH na osnovu sporazuma između "Gasprom eksporta" i firmi iz BiH.

On je rekao da od 1. januara ove godine Republika Srpska kupuje ruski gas koji se isporučuje preko transportnog sistema prirodnog gasa Srbije iz pravca Turskog toka.

"Pitanje duga BiH prema Rusiji za isporučeni gas u periodu od 1992. do 1995. godine od oko 100 miliona dolara ostaje neriješeno. Ovaj dug se postepeno otplaćuje prema postojećem dogovoru između strana", rekao je Kalabuhov.

Kalabuhov je rekao i da je ideja o zajedničkom pokretanju postrojenja za komprimovani gas u Zvorniku samo jedna od inicijativa koje se razrađuju u kontekstu proširenja gasifikacije Republike Srpske zajedno sa izgradnjom rafinerije Zvorniku.

On je dodao da je o tim projektima detaljno razgovarano tokom posjete predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića Sankt Peterburgu u septembru.

"Uzajamni interes privrednih subjekata Rusije i BiH opaža se u mnogim sektorima - u trgovini, medicini, na polju investicione saradnje. Ove i druge teme biće razmatrane na sastanku kopredsjedavajućih Međuvladine rusko-bosanskohercegovačke komisije za trgovinsku i ekonomsku saradnju, koji je zakazan za 29. oktobar", rekao je on.

Kalabuhov je govorio i o globalnom izazovu - širenju virusa korona i partnerskog odnosa Rusije prema BiH u tom kontekstu, ističući da te dvije zemlje konstruktivno komuniciraju o temi suzbijanja širenja virusa korona od samog početka pandemije.

On je podsjetio da je u aprilu prošle godine Rusija poslala mnogo vojnih medicinara u Republiku Srpsku radi dezinfekcije brojnih zdravstvenih ustanova.

"Republika Srpska je među prvima kontaktirala Rusiju u vezi sa nabavkom vakcine `sputnjik ve`. Trenutno se isporuke vrše prema važećem ugovoru. Koliko znamo, Vlada Republike Srpske zainteresovana je za nastavak takve interakcije. Generalno smo otvoreni za saradnju po ovoj temi sa potencijalnim partnerima iz BiH", poručio je Kalabuhov.

Kalabuhov je naglasio da su pravni temelji za saradnju BiH i Rusije stvoreni i kada je riječ o otvaranju direktnog leta između Rusije i BiH, ali da je odlučujuća finansijska i ekonomska komponenta.

"Nadamo se da se, sa poboljšanjem epidemiološke situacije, boljim upoznavanjem javnosti o turističkim potencijalima naše dvije zemlje, jačanjem trgovinske i ekonomske saradnje, uključujući i na nivou regija, ovo pitanje može prevesti u praktičan plan", rekao je Kalabuhov.