Karan je pojasnio da BiH ima imovinu na korišćenju i raspolaganju na teritoriji Republike Srpske samo onoliko koliko joj Srpska ustupi, podsjetivši da je Republika Srpska u procesu stvaranja novonastale državne zajednice BiH unijela svoj ukupni državnopravni, ali i kapacitet svoje imovine.

"Ustav ni na koji način ne upućuje na to šta se smatra državnom imovinom. 'Državna imovina' se ne pominje uopšte, ni tim ni bilo kojim drugim nazivom. Pošto ovlašćenje nad državnom imovinom nije Ustavom 'izričito dato' institucijama na nivou BiH, u skladu sa Članom tri, nadležnost nad državnom imovinom pripada entitetima", naglasio je Karan.

Ustavnom sudu, podsjetio je on, nikada nije data ni nadležnost ni ovlašćenje da odlučuje šta jeste, a šta nije "javno dobro", a tvrdnja Suda da ima takvo pravo jeste neustavan pokušaj preuzimanja ovlašćenja zakonodavne vlasti.

Komentarišući odluku Ustavnog suda BiH koji je danas utvrdio da "Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske", jer je to, kako navodi, "nadležnost BiH", Karan je naglasio da je to iznova pokušaj preoblikovanja multietnički složenog, federalnog oblika državnog uređenja BiH u pravcu unitarizacije kroz proces majorizacije.

Karan je naglasio da se ovim zakonom reguliše svojina na nepokretnoj imovini koja služi kao sredstvo vršenja i sprovođenja javne vlasti, a koju koriste subjekti koji vrše tu vlast od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i nepokretna imovina koja se smatra vlasništvom subjekata javne vlasti po sili zakona svojina je tih subjekata.

"Neustavna transformacija ustavne strukture BiH vodi se već 27 godina, a prenos nadležnosti vodi ka njihovom cilju - unitarnoj BiH. To je eksperiment koji neće uspjeti, jer rade protiv Ustava i Dejtonskog sporazuma, te protiv volje konstitutivnih naroda", poručio je Karan.