Karan je podsjetio da je Ustav BiH, odnosno Aneks četiri Dejtonskog sporazuma, jasan u dijelu u kome pobraja nadležnosti zajedničkih organa BiH i u tvrdnji da sve ostale nadležnosti pripadaju entitetima, te da imovina nije navedena kao nadležnost zajedničkih institucija, kao i da je Dejtonskim mirovnim sporazumom predviđeno da imovina pripada entitetima na čijoj se teritoriji nalazi.

"Takođe, sporazumom o sukcesiji zemalja nasljednica bivše Jugoslavije predviđena je raspodjela između pravnih sljedbenika bivše SFRJ, a ne ulazi se u područje vlasništva nad podijeljenom imovinom između različitih nivoa uprave unutar zemalja sljedbenica", naveo je Karan.

​On je naglasio da Ustavni sud BiH s ovom odlukom, nastavlja niz u donošenju svojih odluka, kao što su odluka koja se odnosi na Zakon o poljoprivrednom zemljištu, potom i odluka koja se tiče koncesije Hidroelektrane "Buk Bijela" kojima se pokušava na sve načine oduzeti imovina Republici Srpskoj i prenijeti na nivo BiH, odnosno želi se stvoriti unitarna BiH i ukinuti Republika Srpska.

Profesor Karan je ponovio da BiH nema svoju imovinu.

​On je ukazao da se Ustavni sud BiH, umjesto da čuva Ustav BiH, ponovo stavio u ulogu suda koji krši Ustav BiH, oduzima ustavna prava i na samom kraju, uništava državnu zajednicu čiji Ustav bi trebalo da štiti.

​"Republika Srpska i građani Republike Srpske nemaju namjeru da odustanu u borbi za očuvanje Republike Srpske, te ovakvu odluku možemo tumačiti samo kao odluku koja će doprinijeti stvaranju još čvršćeg jedinstva i namjere srpskog naroda da svim raspoloživim pravnim sredstvima odgovori na ovakve odluke političkog karaktera i da očuva interese Republike Srpske", poručio je Karan.