Rođenje Hristovo predstavlja jedan od najradosnijih praznika u hrišćanskom svijetu, a simbolizuje dolazak Sina Božijeg na zemlju. Dok 25. decembra slave rimokatolici, protestanti, pravoslavni Grci, Albanci, Poljaci, Česi i Slovaci, proslava Božića obilježava se 7. januara u Srbiji, Rusiji, Jerusalimu, Gruziji i Siriji.

Većina hrišćana Božić slavi 25. decembra po gregorijanskom kalendaru, dok je za manji dio taj datum 13 dana kasnije. Ta razlika nastala je 1582, kada je u vreme pape Grgura XIII izvršena kalendarska reforma. 

Porodice, prijatelji i komšije okupljaju se na ovaj dan uz bogatu trpezu na kojoj se serviraju tradicionalna jela i kolači, a posebno su karakteristični suvi božićni kolači koji se prave nekoliko dana prije praznika. 

Ranom zorom vjernici odlaze na misu, a potom slijedi zajednički ručak.

Kuće Katolika posebno su okićene na Božić i uglavnom se u svakoj nalazi božićno drvce ispod kojih se ostavljaju pokloni za ukućane. 

Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić poručio je da slaviti Božić znači prepoznati Božju blizinu i u njoj naći izvor snage i nade.

"U Isusu nađimo uporište za čuvanje porodičnog gnijezda, rađanje i odgoj djece, za vjernost u braku, za međusobnu slogu i zajedništvo, za snagu praštanja i pomirenja, te živimo u njegovoj ljubavi. U tom duhu, na dobro vam došao Božić i neka vam je sretna i blagoslovljena nova, 2019. godina", istakao je Puljić u poruci upućenoj vjernicima.

Banjalučki biskup Franjo Komarica poručio je vjernicima da slave Boga jer će samo tako imati mir u svojim srcima, domu i porodici.