Komentarišući Šmitove optužbe u izvještaju da vlasti Srpske rade na potkopavanju BiH, njenih nadležnosti i institucija, kao i da podrivaju mir i stabilnost u BiH, Kecmanović je postavio pitanje da li uopšte i treba da se razgovara o tome šta je napisao "njemački građanin Kristijan Šmit".

"Dva su razloga za to. Prvi je taj što Šmit od Savjeta bezbjednosti UN nije imenovan za visokog predstavnika, tako da može da se oglasi samo kao privatno lice. Drugo, ako se upustimo u analizu ovog izvještaja, možemo samo da sa dosadom konstatujemo da je to monotono ponavljanje onoga što smo već bar 50 puta pročitali u izvještajima /bivšeg visokog predstavnika u BiH/ Valentina Incka i njegovih prethodnika", rekao je Kecmanović Srni.

On je naglasio da između Šmita, sa jedne strane, i Incka i prethodnika, sa druge strane, postoji razlika u tome što su oni bar imali legitimitet koji Nijemac nema.

Prema njegovim riječima, nije ni trebalo pročitati izvještaj da bi znali da tamo piše da su Srpska i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik krivi za sve.

Međutim, ocijenio je Kecmanović, novina je u tome što Šmit u ovom izvještaju optužuje i Hrvate za destabilizaciju BiH i njihov zahtjev za teritorijalnom reorganizacijom BiH tumači kao "podizanje aveti ratne težnje za trećim entitetom".

"Hrvati su do sada bili pošteđeni, dok je Srpska bila u negativnom fokusu. Ali, opet je riječ o banalnim podvalama i lažima", smatra Kecmanović.

On je upitao o kakvoj ratnoj težnji za trećim entitetom govori Šmit ako se zna da je treći entitet, odnosno Hrvatska Republika Herceg-Bosna, postojala sve do Vašingtonskog sporazuma.

Kecmanović je podsjetio da su taj sporazum isporučili Amerikanci i Nijemci, ali i da su Hrvati njime dobrovoljno stvorili entitet sa muslimanima, koji se u početku i zvao bošnjačko-hrvatska federacija.

On je ukazao da je Vašingtonskim sporazumom bila predviđena i konfederacija Federacije, ističući da su Hrvati prevareni, pa je to ostalo mrtvo slovo na papiru.

"Sad je problem u promjeni Izbornog zakona da bi Hrvati napokon mogli da biraju svog člana Predsjedništva BiH. Hrvatski zahtjev je toliko zdravorazuman i demokratski da nema nijedan kontraargument. Ali, Bošnjaci su naprosto protiv i u tome imaju podršku Amerikanaca, a Šmit ih u tome poslušno slijedi", objasnio je Kecmanović.

Prema njegovom mišljenju, Hrvati su napravili veliku grešku time što su prihvatili visokog predstavnika, ali je, uprkos tome, činjenica da se "spolja podržani bošnjački unitarizam popeo na vrh glave i Srbima u Srpskoj i Hrvatima u Federaciji".

"Kada bi Milorad Dodik i Dragan Čović raspisali referendum, pokazalo bi se da bar 90 odsto Srba i Hrvata više ne žele da žive u BiH. Nisam siguran da i Bošnjaci potajno ne žele svoju državicu, ali to ne smiju da kažu", smatra Kecmanović.

Ukazujući da BiH kao cjelinu drži još jedino inostrani protektorat, on je poručio da se postavlja pitanje dokle će to moći da traje bez obzira na međunarodnu konjukturu.

"U svemu tome Šmit je marginalna i tragikomična figura", zaključio je Kecmanović.