On je rekao nakon sjednice da je ovaj dokument političko-pravni okvir koji definiše saradnju BiH i NATO i da je strukturalno identičan programima reformi 2019. godine, odnosno 2020. godine.

Brkić je dodao da je Komisija njegovim usvajanjem omogućila dalju administrativnu proceduru, te da će nakon tehničkog opremanja dokument biti upućen Ministarstvu finansija, a potom i Savjetu ministara.

"Opremićemo ga svim potrebnim mišljenjima i uputiti Savjetu ministara gdje ima jedna važna međufaza, a to su e-konsultacije, odnosno javne konsultacije gdje će zainteresovana i stručna javnost moći dati svoj stav o programu reformi za 2021. godinu", rekao je Brkić.

Nakon toga, kaže Brkić, Komisija će nakon izjašnjavanja o svim eventualnim primjedbama i prijedlozima, dokument u formi prijedloga uputiti Savjetu ministara.

On je dodao da proces dobijanja mišljenja i javnih konsultacija neće biti kraći od dvije sedmice, te da će se Komisija vjerovatno ponovo sastati za mjesec dana.

Brkić kaže da program podrazumijeva dva dijela - tekstualni koji govori o političkoj opredjeljenosti svih koji su uključeni u program saradnje sa NATO, te tabelarni koji jasno definiše institucije, aktivnosti, nosioce i vremenske rokove od godinu dana.

On je precizirao da su to političke reforme, ekonomske, pravosudne i odbrambeno-bezbjednosne koje se u velikom dijelu podudaraju sa onim što su reformski ciljevi i na evropskom putu BiH.

Zamjenik predsjedavajućeg Komisije Mirko Okolić rekao je da nije realno da se sve realizuje u ovoj godini, te da je za očekivati da je to zadatak koji će se prenositi iz godine u godinu.

On kaže da su članovi Komisije danas mogli da se spore i na samom nacrtu, jer su neki insistirali da se segmenti tog nacrta zovu onako kako je dogovoreno da se ne zovu.

"Izmjena koja je najbitnija u odnosu na prošlogodišnji program jeste ta gdje smo se oslobodili riječi i namjere integracija sa NATO ili evroatlanskih integracija, nego je u pitanju saradnja", istakao je Okolić.

On je naveo da predstavnici NATO i sama Alijansa ništa ne prejudiciraju.

"Nijednom riječju nije sugerisano da moramo raditi na tome da idemo u NATO integracije, nego NATO saradnja. Ona se odvija kroz razne procese i mi smo sve što je bilo potrebno u ovom dokumentu ispravili i idemo u NATO saradnju. Ono što smo mogli konsenzusom da postignemo", naveo je Okolić.

Ukoliko Komisija želi da radi i ukoliko u BiH postoji volja da se radi na tom pitanju, kaže Okolić, onda mora postojati postojati konsenzus, a to je NATO saradnja, a nikako NATO integracije.

Zamjenik presjedavajućeg Komisije Muhamed Smajić rekao je da je Program reformi multidisciplinaran dokument, veoma kompleksan i da se mnoge aktivnosti u kontinuitetu odvijaju.