LJubić, koji u pismu analizira najdublju političku i institucionalnu krizu od Dejtona do danas, navodi da je "probosanski blok": SDA, DF, SDP, NS, NiP, SBB izraz bošnjačke izborne volje, te da se stoga sa punim pravom može reći da je to zapravo probošnjački blok.

"Izvor mnogih političkih problema u BiH nalazi se u činjenici da `probošnjački` politički blok smatra da su samo oni `pro` BiH, a da su stranke iz Republike Srpske i Hrvatskog narodnog sabora /HNS/ BiH `kontra` BiH", ističe LJubić.

On podsjeća da je strateška agenda "probosanskog bloka" takozvana građanska, odnosno unitarna i centralizovana država zasnovana na izbornom načelu "jedan čovjek - jedan glas".

"Ukoliko se usvoji izborno načelo `jedan čovjek - jedan glas` onda `probosanski blok` načelno može imati 100 odsto vlasti u BiH jer već sada bošnjačka izborna volja čini 50,1 odsto biračkog tijela BiH", kaže LJubić.

On navodi da u svrhu realizacije svoje političke agende "probosanski" blok djeluje u dva smjera - prvi je slabljenje pozicije i moći Republike Srpske, a drugi je negiranje i slabljenje hrvatske konstitutivnosti u FBiH i na nivou BiH.

"U okviru tog procesa neke članice `probosanskog` bloka su tri puta do sada izbornim inženjeringom uzurpirale mjesto hrvatskog člana tročlanog Predsjedništva BiH /slučaj Željko Komšić/, te dva puta preuzele kompletnu izvršnu vlast u FBiH /predsjednik i dva dopredsjednika FBiH, te Vlada FBiH/. Oba puta legitimni hrvatski predstavnici u izvršnoj vlasti FBiH bili su izbačeni uz pomoć i direktan uticaj predstavnika takozvane međunarodne zajednice", navodi LJubić.

On napominje da dogmatsko i ideološko insistiranje da se u postkonfliktnom, duboko podijeljenom društvu promptno instalira model većinske građanske demokratije po principu "jedan čovjek - jedan glas" proizvodi suprotan efekat.

LJubić ukazuje da treba imati u vidu da su Bošnjaci samo jedan od tri konstitutivna naroda koje spominje Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH i poziva da se sagledaju sveukupne okolnosti, a ne da se posmatra samo iz perspektive koja dominira u sarajevocentričnoj domaćoj i međunarodnoj javnosti.

LJubić, između ostalog, upozorava da u pravnom odjeljenju OHR-a koji piše i pristrasne političke izvještaje sjede osobe koje zbog rodbinskih veza i drugih razloga djeluju pristrano u korist bošnjačkog političkog Sarajeva.

On naglašava da je Dejtonski mirovni sporazum napravljen i da bi obezbijedio da Srbi i Hrvati participiraju u vlasti, odnosno kako se ne bi moglo dogoditi da Bošnjaci zbog svoje demografske nadmoći, sada ili u budućnosti, isključe preostala dva naroda iz vlasti.

LJubić navodi da bi za BiH, kao i njena tri konstitutivna naroda i sve građane bilo bolje da je temeljno načelo Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH - načelo konstitutivnosti i međusobne ravnopravnosti Bošnjaka, Hrvata i Srba - dosljedno sprovedeno i operacionalizovano kroz tri entiteta za tri konstitutivna naroda.

Prema LJubićevom mišljenju, jasan put do stabilne i funkcionalne BiH je uspostava BiH na načelima federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i građana.

On ističe da se dogradnjom Ustava i Izbornog zakona BiH treba postići neophodni stepen unutrašnje stabilnosti, a to je moguće samo na osnovu konsenzusa legitimnih političkih predstavnika tri naroda postignutog uz posredovanje međunarodne zajednice i uz garancije najvažnijih susjeda BiH - Srbije i Hrvatske.

"BiH, kao duboko podijeljeno postkonfliktno društvo i višenacionalna zemlja, može biti stabilna, funkcionalna i prosperitetna samo kao konsocijacijska demokratija, utemeljena na ravnopravnom suodlučivanju njena tri naroda o zajedničkim državnim, te na autonomnom odlučivanju o vlastitim nacionalnim interesima", navodi LJubić.

Prema njegovim riječima, kao prvi korak u tom smjeru neophodno je usvojiti izmjene Izbornog zakona BiH koje će omogućiti jednako pravo svakom od tri konstitutivna naroda da izabere svoje legitimne političke predstavnike u institucije koje su Ustavom BiH predviđene za takvu vrstu zastupanja.

On napominje da su to stavovi koje zastupaju legitimno izabrani hrvatski politički predstavnici okupljeni u okviru Hrvatskog narodnog sabora BiH, a ne jedna stranka ili jedan politički lider kako to pokušavaju prikazati "probosanski" društveni i politički akteri.

"HNS BiH kao krovna politička institucija Hrvata u BiH nastaviće snažno da zastupa ove stavove jer bi odstupanje od njih značilo, ne samo brisanje ustavnog i političkog subjektiviteta Hrvata u BiH, nego i urušavanje kompletnog ustavno-pravnog poretka, te direktno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazum koje bi za posljedicu imalo ugrožavanje mira i opstanka BiH", poručuje LJubić u pismu upućenom američkom državnom sekretaru Entoniju Blinkenu, pomoćniku državnog sekretara SAD za zapadni Balkanu Gabrijelu Eskobaru, zamjeniku pomoćnika državnog sekretara SAD Metjuu Palmeru, američkom kongresmenu Gregoriju Miksu.

Pismo je upućeno i visokom predstavniku EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepu Borelju, direktoru za zapadni Balkan u Evropskoj službi za spoljne poslove Angelini Ajnhorst, Kristijanu Šmitu, šefu Delegacije EU u BiH Johanu Satleru, američkom ambasadoru u BiH Eriku Nelsonu, ambasadorima zemalja Evropske unije, kao i nekim domaćim akterima.