"To su te četiri sfere "malog Šengena". U zemljama zapadnog Balkana "mali Šengen", prije svega, treba da omogući slobodu kretanja ova četiri faktora, pri čemu svi u tim zemljama imaju isti tretman bez obzira na to u kojoj se nalaze, a poštujući zakone zemalja iz kojih dolaze i onih u koje odlaze", pojasnio je Mitrović.

On je rekao da bi tako bio riješen i problem radne snage, te da bi olakšanje prometa robe na granicama, uz gradnju graničnih prelaza, mnogo značilo.

"Primjer je Bratunac, koji se radi s naše strane, a drugi je Rača, koji će graditi Srbija, čime ćemo imati sve preglede na jednoj strani, te tako smanjiti zadržavanje putnika, prometa i usluga", rekao je Mitrović za Oslobođenje.

On je rekao i da će most na Svilaju biti pušten u funkciju nakon što bude izgrađen granični prelaz, koji je već u izgradnji, a završetak radova je planiran za početak marta naredne godine.

"Imamo i most na Savi kod Gradiške, što je, u stvari, povezivanje auto-puta od Banjaluke prema Hrvatskoj i Koridoru 10", podsjetio je Mitrović.

On je rekao da je desetak projekta kandidovano prema Evropskoj komisiji, a koji bi trebali biti realizovani u okviru investicionog plana o ulaganju devet milijardi evra za zapadni Balkan.

"Razvoj infrastrukture je jedan od ključnih preduslova za povezivanja zemalja regiona, a to su, između ostalog, izgradnja puta Foča-Šćepan Polje, izgradnja mosta prema Crnoj Gori, izgradnja auto-puta na Koridoru 5C Vukosavlje-Doboj, te rekonstrukcija pružnih saobraćajnica, a prioritet je Doboj-Tuzla-Zvornik", pojasnio je Mitrović.

On je rekao da ga je na samitu zemalja zapadnog Balkana impresionirao napredak susjednih zemalja u procesu digitalizacije i informacionih tehnologija, te da se BiH po tom pitanju nalazi među zemljama trećeg svijeta.

"Najlošije smo pozicionirani u okviru evropskih zemalja sa tendencijom zaostajanja. Ono što je praktično uzrokovalo tu našu poziciju je i samo uređenje, političke snage i stanje u kojem se nalazimo", pojasnio je Mitrović i dodao da je potrebno dosta toga uraditi, a istovremeno imati u vidu uređenje BiH, političke prilike i neshvatanje šta digitalizacija donosi, kako u razmjeni podataka digitalnim putem, tako i u razvoju ekonomije.

On je kao problem naveo i neusklađenu zakonsku regulativu na različitim nivoima vlasti u BiH.

Mitrović je izrazio uvjerenje da će uskoro biti usaglašen i Zakon o komunikacijama i elektronski potpis, jer je to preduslov za proces digitalizacije.