"Ne smijemo sada nejedinstveno pristupati toj krizi i problemu, da nas ponovo ne bi snašla negativna iskustva iz 2015. godine kada su se razmjenjivali podaci između država kada ni u jednoj zemlji ništa nije bilo alarmantno, a onda se jedan dan na stanici u Bukureštu pojavilo pet do šest hiljada migranata. Svi se moramo osvijestiti i vratiti realnim činjenicama, a stvari posmatrati onako kakve jesu, kako nam se to ne bi ponovilo",istakao je Mektić.

Prema njegovim riječima, neophodno je da svaka zemlja stvori vlastitu bazu biometrijskih podataka, koja mora biti kompatibilna sa bazama u regionu, a nakon toga i sa onim u EU, jer će se na taj način moći provjeriti da li je neka od tih osoba već ranije boravila na prostoru Evrope i da li je već podnosila zatjev za azil i pod kojim imenom.

"Kada je u pitanju sama ta registracija i biometrijski podaci vidjećemo koliko je to moguće u ovom momentu da mi sa Balkana postanemo dio zajedničkih aktivnosti Fronteksa, pošto smo mi i dalje u nekoj fazi potpisivanja operativnog sporazuma sa tom agencijom", rekao je Mektić novinarima u Sarajevu.

On je dodao da je jako bitno da se svi vrate poštovanju bilateralnih i svih drugih sporazuma o povratku i vraćanju migranata po osnovu readmisije i da se na taj način pokaže i stavi do znanja da se neće dozvoliti zloupotreba bilo koje zemlje koja se nalazi na migrantskoj ruti.

Mektić je istakao da je neophodno jačati vlastite kapacitete službi, te da se mora razmišljati o nekoj vrsti zajedničkog vraćanja migranata u treće zemlje ili u zemlje porijekla i da se vidi da svaka zemlja ojača svoju graničnu službu i stražu, kako bi što bili efikasniji.

On je rekao da ga je iznenadio podatak koji je čuo od grčkog kolege da Grčka više migranata vrati Albaniji nego obrnuto, što prema njegovom mišljenju, govori da je problem u Albaniji i da se ti migranti ne otkrivaju, što znači da sistem ne granici između te dvije zemlje ne funkcioniše.

Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac rekla je da BiH mora stvoriti sve uslove da se postojećim migrantima pruži humanitarna pomoć, ali da ta pomoć mora da se odvija na određenim mjestima koja će biti pod kontrolom vlasti.

Borovčeva je zaključila da jedan od prioriteta BiH treba da bude otvaranje smještajnih kapaciteta, kao što je bio slučaj sa Salakovcem, koji je pokazao da migranti tamo mogu dobiti svu potrebnu pomoć.

Državni sekretar MUP-a Slovenije Boštjan Šefic rekao je da ta zemlja još od 2015. godine prati migrantsku krizu, te da su prošle godine primijetili neke promjene i upozorili da postoji velika vjerovatnoća da će se pojaviti neka nova ruta.

"Nažalost, naše prognoze su se ostvarile i od novembra prošle godine vidim da se broj ilegalnih migranata koji dolaze iz Grčke, preko Albanije, Crne Gore i BiH povećava. Mislimo da je krajnje vrijeme da svi zajedno obezbijedimo da migracije budu pod kontrolom, jer samo koordinisanom akcijom možemo migracije držati pod kontrolom", naglasio je Šefic.

On je rekao da je jedan od zaključaka jučerašnjeg sastanka na Brdu kod Kranja direktora policijskih agencija iz regiona, bio i taj da je potrebno uspostaviti otvorenu i stalnu komunikaciju između svih policijskih agencija u širem regionu, ali i u EU, kako bi podaci bili upotrebljivi i kako bi svaka zemlja uradila i preduzela sve mjere za koje je zadužena.

On je dodao da je jedan od zaključaka bio i da se hitno mora početi sa sistematičnom registracijom i postupcima koji će obezbijediti kontrolu u svim zemljama.

"Zaključak tog sastanka jeste i da treba zaustaviti migracije na spoljnim granicama EU, te snažnije i bolje organizovati vraćanje migranata u njihove zemlje, a da je u sve to potrebno uključiti i zemlje zapadnog Balkana, kako bi oni koji nisu dobili azil mogli da se vrate", pojasnio je Šefic.

Prema njegovim riječima, veliki problem predstavlja zloupotreba azilskih sistema, te da zbog toga dolazi do situacije da veliki broj migranata ne treba međunarodnu zaštitu, a oni koji trebaju - čekaju, jer su azilski sistemi preopterećeni.

Šefic je naglasio da je potrebno obezbijediti konkretnu pomoć svim zemljama koje su na "ruti", i to ne smao finansijsku, nego i materijalnu, u opremi i ljudstvu.

Na pitanje da li je tačna informacija da članice EU razmatraju mogućnost da novi centar za okupljanje migranata bude BiH, Šefic je rekao da to prvi put čuje.

Šef kriminalističke policije Austrije Franc Lang istakao je da mu je već tri godine poznata ideja da se formiraju određeni centri van EU u kojima bi se vršila registracijam migranata i čekao azil.

"Pominjale su se zemlje kao što su Egipat i Ukrajina, jer je ideja bila da centri budu što bliže izvoru migracijskih kretanja", pojasnio je Lang.

Šef Misije međunarodne organizacije za migracije u BiH Peter van der Everert rekao je da je od ključnog značaja da sve zemlje u regiji na aktuelnu situaciju sa migrantima odgovore zajednički, te da je potrebno dosta uložiti u smještajne kapacitete za migrante i ojačati granice.