Bursaćeva je ukazala da se uporište nalazi i u ponašanju opozicije u Republici Srpskoj koja je demonstrirala spremnost da ne podrži veto srpskog člana Predsjedništva u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Ona je rekla Srni da je Dodik nastavio svoje djelovanje u Predsjedništvu BiH na bazi Ustava i drugih propisa što je jedini ispravan put za ovu zemlju.

Prema njenim riječima, ponašanje dijela međunarodne zajednice u BiH okupljene oko podrške Kristijanu Šmitu može se okarakterisati kao razobličeni cinizam i licemjerje.

"Žalosna je činjenica da predstavnici dijela međunarodne zajednice dolaze iz zemalja u kojima bi se postupci, poput pokušaja nametanja zakona u ime parlamenta, odluka u ime izvršnih organa ili imenovanja lica bez ispoštovane predviđene procedure, smatrali neslanom šalom i potpuno nemogućim događajima. U BiH se isti ti ljudi svim silama i hladnokrvno trude da nas uvjere kako su ovi postupci usklađeni sa `demokratskim standardima i vladavinom prava`", izjavila je Bursaćeva.

Prema njenim riječima, da je kojim slučajem praksa nametanja iz prošlosti dovela u neko bolje, funkcionalnije stanje u BiH, možda bi se ponašanje međunarodne zajednice i moglo objasniti.

Međutim, na bazi iskustva i aktuelnih činjenica, dodala je Bursaćeva, može se tvrditi da je riječ o lošoj namjeri prema ovoj zemlji, što posebno zabrinjava i žalosti.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zatražio je juče na sjednici Predsjedništva da u dnevni red budu uvrštene tačke o potrebi pristupanja BiH inicijativi "Otvoreni Balkan", razrješavanje dužnosti predsjedavajućeg Predsjedništva Šefika DŽaferovića, zauzimanje stava o neustavnom i nelegitimnom predstavljanju Kristijana Šmita i o konfliktu između Rusije i Ukrajine, ali su protiv ovih prijedloga glasala druga dva člana Predsjedništva Šefik DŽaferović i Željko Komšić.