Pogrešan međunarodni pristup je jedan od najvažnijiih uzroka problema sa kojima se suočavaju zemlje zapadnog Balkana, izjavila je zamjenik predsjedavajuće delegacije Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Snježana Novaković Bursać.
U obraćanju na sjednici Komiteta za politička pitanja u Parizu Bursaćeva je naglasila da je riječ o potpuno porgešnom i opasnom pristupu kada se političarima i javnosti u BiH govori da jednostavno treba zaobići i ignorisati Ustav BiH i Dejtonski mirovni sporazum.
"Istina je da u BiH imamo osobu (Kristijan Šmit) koja se predstavlja kao visoki predstavnik, a u stvarnosti to nije", naglasila je Bursaćeva, dodavši da on pokušava nezakonito da upravlja BiH i da zatvara one koji se usude da se suprotstave njegovim protivzakonitim ukazima.
Ona je ocijenila da je zapanjujuće da pojedine moćne zemlje, koje tvrde da podržavaju demokratske vrijednosti, podržavaju Šmita u njegovim despotskim potezima.
"BiH je potrebna vaša pomoć u sprečavanju da uvođenja neokolonijalne tiranije u BiH. Neokolonijalni pristup je sramota za vrijednosti i ideale 21. vijeka u centralnom dijelu Evrope, kao i za zemlju kojoj je dodijeljen kandidatski status za učlanjenje u EU", rekla je Bursaćeva.
Ona je podsjetila da je region u posljednjih 18 mjeseci iskusio ogromne geopolitičke promjene i izazove, da se zemlje regiona suočavaju sa sopstvenim dugogodišnjim problemima, te da se razlozi za to mogu pronaći i u istorijskoj, etničkoj, vjerskoj, kulturološkoj i političkoj kompleksnosti.
Prema njenim riječima, pozitivna stvar je to što zemlje regiona dijele zajedničke težnje ka evropskoj integraciji i zajednički cilj punopravnog članstva u EU, te što je evropska perspektiva zapadnog Balkana i dalje fokus Savjeta Evrope.
Ona je napomenula da je BiH nakon dobijanja statusa kandidata nastavila da radi na ispunjavanju obaveza iz paketa 14 prioriteta koje je postavio Brisel i da je u posljednjih nekoliko mjeseci ostvarila napredak usvajanjem pet zakona iz tog paketa.
"Pojedini zvaničnici EU nagovijestili su da bi pregovori o pristupanju (BiH Uniji) mogli da počnu krajem ove ili početkom sljedeće godine, ali svjesni smo da pojedini u Briselu ne dijele ovo mišljenje", rekla je Bursaćeva.
Ona je podsjetila da je zapadni Balkan osjetljivo i krhko područje, koje se suočava sa raznim izazovima i problemima, kao što su ilegalna migracija, energetska kriza, odliv mozgova, inflacija, ekonomski oporavak i bezbjednosna pitanja, kao što je slučaj kod većine članica Savjeta Evrope.
"Jedini način da Balkan ide naprijed jeste da se međunarodna i politika EU učini realističnijom i osjetljivijom na istorijske kompleksnosti koje pokušavamo da prevaziđemo. Nadam se da će razum prevladati i da će se pronaći rješenje", navela je Bursaćeva.
Ona je dodala da sve zemlje regiona treba da što prije krenu stvarnim putem pristupanja EU i da, na osnovu međusobne saradnje, razumijevanja i podške, postanu članice Unije, jer će Evropa na taj način postaji snažnija i ujedinjenija.
