Obavještajno-bezbjednosna agencija zabranila je ulazaka u BiH profesoru Milošu Koviću. To je objelodanio bošnjački član Predsjedništva, ali nije i razloge ovakve odluke. Zašto je juče vraćen sa graničnog prelaza Vardište, odgovor traži i Ković koji već 13 godina predaje i na Filozofskom fakultetu u Istočnom Sarajevu.
“Oni mene mogu da spriječe da uđem na tle Republike Srpske, koja je i moja otadžbina. Ali kako mogu da spriječe Srbe iz Republike Srpske da čitaju moje knjige ili članke ili da slušaju muziku iz Srbije. Dakle u pitanju je samo jedna sitna zloba, sitna pakost. Pokušaj da nam pokažu svoju moć”, rekao je Ković.
A zbog te moći u rukama bošnjačke političke elite na noge se digla i akademska zajednica Republiek Srpske.
“Sa zabranom ulaska u Bosnu i Hercegovinu profesoru Koviću, ugrožen je nastavni proces na katedri za istoriju i arheologiju Filozofskog fakulteta i mi u tom smislu moramo što prije reagovati i zbog toga ću zatražiti zvaničnu informaciju od koga je i na koji način dobio zabranu. I zbog čega je dobio zabranu”, rekao je Draga Mastilović, dekan Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu.
Osude stižu i od političkog rukovodstva Republike Srpske. Poručuju da je ovo atak na srpski narod, ali i pokušaj dizanja međunacionalnih tenzija.
“Apsolutno mi je nepoznato ko je donio takvu odluku i čekam odgovor političkog Sarajeva ko je, kada i po čijem nalogu zabranio ulazak profesoru Koviću u BiH. Ovo je još jedan skandalozan čin političkog Sarajeva i muslimanskih obavještajnih krugova koji mimo znanja bilo koga iz Republike Srpske donose odluke o zabrani ulaska srpskim intelektualcima i to na teritoriju Srpske”, izajvio je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.
“Označiti univerzitetskog profesora kao prijetnju po bezbjednost, bez bilo kakvog obrazloženja, mogu samo protivnici slobode kretanja, misli i izražavanja. To mnogo više govori o sarajevskoj percepciji slobode i ljudskih prava, nego o samom profesoru Koviću, koji se nije ogriješio ni o jedan zakon BiH”, smatra Željka Cvijanović, predsjednik Republike Srpske.
Kako je ugledni profesor postao osoba non grata, pitaju se Srbi u zajedničkim instituciajama BiH. Više nikoga ne čudi rad direktora OBA-e, Osmana Mehmedagića. Više ih čude Srbi koji rade u toj agenciji.
“To su moje pretpostavke, na koji način se službe i paraslužbe Bosne i Hercegovine odnose prema tom problem. Ja mislim da se sve svodi na priču rusko srpskog uticaja u Bosni i Hercegovini i da bi dobro bilo dobro ispitati na koji način službe prave te liste i gdje su Srbi u tim službama”, kaže Nikola Špirić, član Kolegijuma Doma naroda PSBiH.
Miloš Ković, kažu oni koji ga dobro poznaju, nije terorista. Njegovo jedino oružje su istorijske činjenice.
“Ako građani jedne zemlje i stranci koji dolaze u tu zemlju nisu ravnopravni očito da nisu. Takva se mjera ne izriče profesorima iz Saudijske Arabije, Turske i Hrvatske.. Onda je riječ o argumentu države koja krši ljudska prava. Ta država je ovakva Bosna i Hercegovina u kojoj pokušavaju protivustavno, protivpravdeno da dominiraju muslimani”, ističe istoričar Čedomir Antić.
Da slučaj Ković treba što prije ispitati poručuju i pravnici. Pitanje je, kažu, da li je u ovom slučaju prekršena Evropska konvencija o ljudskim pravima. Ima i onih koji smatraju da je ovo početak lova na Srbe. Miloš Ković u Republici Srpskoj boravio je krajem januara ove godine.
