Krešić je rekao Srni da, prema njegovim procjenama, u zemlji trenutno boravi 5.000 miranata, među kojima su i oni koji su smješteni u prihvatnim centrima širom BiH. 

Prema njegovim riječima, BiH svakodnevno napusti jedan dio migranata, ali nije poznat tačan broj.

"Od 22.000 ilegalnih migranata, njih između 15.000 i 17.000 odavno je napustilo BiH i preko Hrvatske ušlo u zemlje EU", naveo je Krešić. 

On kaže da Hrvatska svakodnevno otkrije dio migranata tokom pokušaja ilegalnog prelaska granice, dio u dubini svoje teritorije, dok dio prođe, a da ne bude otkriven. 

Krešić je naglasio da Hrvatska trenutno radi dobar posao za EU, ali da je veoma teško bilo koju granicu imati hermetički zatvorenu. 

Komentarišući pisanje austrijskog lista "Krone cajtung" koji se poziva na podatke MUP-a Austrije da je 20.000 naoružanih ilegalnih migranata spremno da nasilno pokuša ući iz BiH u Hrvatsku, Krešić kaže da je taj broj "prenaduvan" i da ne očekuje stvaranje kritične mase tokom ove godine koja bi tako nešto pokušala. 

On je napomenuo da BiH i Hrvatska ne bi tolerisale bilo kakvo nasilno ponašanje ili nasilni pokušaj prelaska granica. 

"Ja sam ranije upozoravao na mogući scenario okupljanja do hiljadu ljudi koji će pokušati da nasilno pređu granicu. Imali smo sredinom ove godine pokušaj nasilnog prelaska granice 200 do 300 ilegalnih migranata, kao i prije nekoliko sedmica, ali su zaustavljeni u oba navrata", podsjetio je Krešić. 

Krešić vjeruje da broj migranata neće biti smanjen u neko dogledno vrijeme i da će ruta ostati aktivna cijelu zimu, a, na proljeće se, u zavisnosti od onoga šta bude urađeno u tih nekoliko mjeseci na globalnom planu, može očekivati da ruta kroz BiH postane još masovnija. 

On je naglasio da je neophodno da se BiH fokusira na bezbjednost i sprovođenje zakona, prije svega zakona o strancima i azilu, što je, kako je naveo, jedno od rješenja kada je riječ o ilegalnim migracijama. 

Krešić smatra da se migrantskom krizom u dobroj mjeri upravlja izvan sistema, posredstvom međunarodnih organizacija i nevladinog sektora, sve vrijeme stavljajući u fokus humani dio, te da konfuziju na neki način stvara i EU, koja podržava i finansijski pomaže taj humani dio, dok je bezbjednosni aspekt ostavljen po strani zbog raznih razloga.