Uvjeravaju i da lica sa liste već 20 godina borave u BiH, gdje su, kako tvrde, bili i za vrijeme državnog udara u Turskoj. Pribojavaju se i najgoreg scenarija da lica sa liste praktično nestanu, ukoliko im se ponište važeći, a ne izdaju novi dokumenti. Iz Ministarstva bezbjednosti, pa ni Službe za poslove sa strancima BiH, danas nema odgovora. Dokument s imenima i brojevima poništenih pasoša, i to bez obrazloženja, sve je što je stiglo na adresu Službe, uvjerava advokat Senka Nožica. 

"Služba je pokrenula postupke bez dokaza i oni traže da se donesu novi pasoši. Dakle, upućuju naše klijente da sa svojim postojećim pasošem odlaze u Tursku ambasadu da im se izda novi pasoš. Međutim, sasvim je jasno, govorimo o ambasadi Republike Turske, da bi to bio jedan začarani krug, jer bi im na taj način oduzeli trenutno važeće pasoše i sasvim sigurno, ako se već nalaze na nekim listama, ne bi im dali nove pasoše," kaže Senka Nožica, advokat turskih državljana sa liste za deportaciju.

Sud BiH je, podsjećaju advokati, dva puta odlučio negativno po zahtjevima Turske, jer UN nije nikada prihvatio FETO kao terorističku organizaciju. Najavljuju žalbe Ministarstvu bezbjednosti, Sudu BiH, Ustavnom sudu BiH, a onda i Evropskom sudu za ljudska prava, ukoliko turski državljani ostanu bez pasoša. Sa presudama su se već suočili Kosovo, Moldavija, Azerbejdžan, jer nisu poštovali međunarodne standarde. 

"U sličnim situacijama kao što se sad nalazi BiH, te države su u saradnji domaćih i turskih obavještajnih službi oduzele pasoše turskim državljanima, izolovali ih, i ti državljani su nestali iz ovih država, da bi se na kraju  saznalo da su završil i u turskim zatvorima," rekao je Nedim Ademović, advokat turskih državljana  sa liste za deportaciju.

Profesor međunarodnih odnosa Miloš Šolaja pojašnjava da, politički zahtjevi ne mogu biti dovoljni da bi bilo koja država prekršila međunarodno-pravne propise. Turski državljani bi, tvrdi Šolaja, trebalo da nastave da žive u BiH na način kako su i riješili uslove svog boravka. 

"To treba riješiti na takav način da se to uskladi sa međunarodnim javnim pravom, odnosno sa njihovim uslovima pod kojima su doselili u neku državu, odnosno sa onim razlozima zbog kojih ih neko traži. Postoje, naravno, politički razlozi zbog koih neko traži njihovo isporučivanje. To jeste osjetljivo pitanje, posebno u uslovima kada vlast u Turskoj ima posebne odnose sa nekim političkim ljudima, kao što su Fetulah Gueln i neko sličan," rekao je Šolaja.

Ukoliko žalbe turskih državljana budu odbijene, jasno je da će biti prisiljeni na traženje azila. Turski predsjednik Redžep Tajp Erdogan na nedavnom sastanku sa članovima Predsjedništva BiH tražio je izručenje njenih državljana Turskoj. Srpski član Predsjedništva Milorad Dodik rekao je da se ta lica nalaze u Federaciji i da Republika Srpska nema ništa sa rješavanjem tog pitanja. To je pitanje, poručio je Dodik, na koje treba da odgovori bošnjački član BH-Predsjedništva Šefik Džaferović, ali u skladu sa zakonom.