Prema njegovim riječima, ocjena mnogih je da se sa formiranjem vlasti u institucijama BiH čeka kako bi bile formirane vlasti u jednom broju kantona i u FBiH. 

"To nije dobro, to je prvi korak ka neizvjesnosti, a nakon toga i korak do anarhije", rekao je Špirić. 

Pozivajući na unutrašnji dijalog i dogovor, Špirić je naglasio da su najgora rješenja po BiH bila kada su "unesena" sa strane. 

Špirić, koji je i potpredsjednik SNSD-a, ističe da ova stranka kao izborni pobjednik u Republici Srpskoj na prošlogodišnjim opštim izborima želi da se ponaša pragmatično i da poštuje volju biračkog tijela, odnosno građana koji su izašli na izbore i pokazali šta politički misle. 

Navodeći da ne zna šta se čeka sa formiranjem vlasti na nivou BiH, Špirić je podsjetio da više od 50 odsto ministara u aktuelnom sazivu Savjeta ministara istovremeno ima mandat i u parlamentu BiH. 

On je upozorio da Savjet ministara u tehničkom mandatu već duže ne zasjeda, što situaciju dodatno komplikuje, a da je u ovakvim okolnostima neizvjesno održavanje njihovih sjednica u narednom periodu. 

"Ovdje se postavlja pitanje da li je aktuelni Savjet ministara ušao u kršenje zakona BiH", naglasio je Špirić, pitajući kakve posljedice može da proizvede finansiranje institucija BiH od kraja juna, kada je istekla odluka o njihovom privremenom finansiranju, a nova nije usvojena. 

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda ocijenio je da snažni politički uticaji spolja obesmišljavaju izborni proces u BiH. 

"Da je drugačije, u BiH bi bila konstituisana vlast i na nivou kantona, i Federacije i BiH", uvjeren je Špirić, koji upozorava da su vanjski politički uticaji toliko snažni da svojim sufliranjem u BiH usporavaju njen evropski put. 

On je ocijenio da su nakon sprovedenih izbora za Evropski parlament u okviru te institucije sve snažnije snage koje zagovaraju reforme EU, pa onda proces proširenja, konstatujući da bi to značilo da bi se sa zemljama Balkana održavao partnerski odnos. 

"Ono što mi moramo postaviti kao pitanje unutar BiH jeste da li je BiH ovakva kakva jeste u stanju biti partner EU ako nema odgovor ni na jedan aktuelni izazov koji se tiče građana BiH", napomenuo je Špirić. 

On je kao jedan od izazova na koje BiH nema odgovor naveo migrantsku krizu. 

"Problemi migrantske krize na koju ova zemlja nije u stanju ili ne želi da odgovori natjerali su lokalne strukture vlasti Unsko-sanskog kantona da nemaju potrebu da se obraćaju BiH, oni se već obraćaju Briselu i međunarodnoj zajednici, što govori da je ova vlast definitivno izgubila kompetencije za ono za šta je ustavom nadležna", naglasio je Špirić. 

On je upozorio da snažan migrantski talas prati veliki talas iseljavanja iz BiH i izrazio uvjerenje da će odlazak državljana BiH pratiti nova naseljavanja koja će promijeniti strukturu stanovništva. 

"Ali vlast mora da odgovori na te izazove", poručio je Špirić. 

Govoreći o ekonomskoj situaciji u BiH, Špirić je ocijenio da je ekonomska stagnacija u 2019. sve izvjesnija, čime se niko ne bavi. 

On je ponovio da u BiH od predizborne kampanje do danas raste administracija, iako je međunarodnim finansijskim institucijama obećano da toga neće biti. 

Špirić je naveo da neriješeni odnosi Hrvata i Bošnjaka u vezi sa "Elektroprenosom BiH" nanose nesagledivu ekonomsku štetu, ne samo Federaciji, nego i Republici Srpskoj, a podsjetio je i na probleme u vezi sa raspodjelom prihoda Uprave za indirektno oporezivanje BiH. 

"Šta Republika Srpska ima od ovakve BiH od koje trpi samo štetu?", upitao je Špirić. 

Kada je riječ o odluci Nezavisnog odbora Parlamentarne skupštine BiH o raspisivanju konkursa za direktora Agencije za istrage i zaštitu u okolnostima u kojima nije formiran novi Savjet ministara, Špirić je rekao da nema procjenu koliko će trajati tehnički mandat ovog Savjeta ministara. 

"Institucije moraju da funkcionišu i sasvim je logično da se inicijative pokreću, a proces bi trebalo da završi vlast koja bude formirana", rekao je Špirić.