Do izbora novog saziva Savjeta ministara, tri BH ministra i predsjedavajući trebalo bi da obavljaju dvije funkcije koje nikao ne idu jedna s drugom.
Nakon što je CIK utvrdio rezultate, u novembru bi predsjedavajući Denis Zvizdić, ministri Mirko Šarović, Dragan Mektić i Adil Osmanović trebalo da preuzmu poslaničke mandate, osvojene na prethodnim izborima.
Istovremeno, trebalo bi da ostanu i u ministrarskim foteljama gdje mjesečno primaju i do 4.500 maraka. Podaci su to nevladinog sektora, iz koga upozoravaju da bi se još uvijek aktuleni ministri jedne funkcije trebali odreći.
"Pogotovo što, je bilo određenih priča, ja zaista ne znam u ovom momentu, da li se to dogadjalo, mogu čak primati i dvije plate, što jednostavno nije u redu, to se svakako treba spriječiti, dakle i ako je nešto u skladu sa, određenim zakonom, određenom pravilniku, ti isti ljudi se trebaju odreći, jedne plate u jednoj instituciji, jer taj period, koliko sam rekao, može trajati od nekoliko mjeseci, ili čak teoretski cijeli mandat, ako ne bude mogućnosti konstituisanja vlasti", istakao je Ivica Čavar, CCI.
Za dva posla, koja bi obavljali na istom spartu, ali u odvojenim salama u zgradi BH institucija, ne bi trebalo da imaju dupla primanja, ali nakon što preuzmu mandate sigurno će se još pričati o zaradama.
I ukoliko se budu morali opredijeliti za jednu platu, šta god da odluče, neće imati za čim da žale. Poslanici takođe, dobijaju mjesečno iznose do 6.500 maraka, podaci su nevladinog sektora.
Najveći apsurd je, ipak to što bi se moglo desiti da ministri donose zakone, o kojima će se zatim izjasnjavati u BH Parlamentu kao poslanici, a taj perid bi mogao potrajati. U izbornom zakonu i to je jasno definisano. Poslanici mogu biti i ministri do izbora novog saziva.
"Nespojivo je istovremeno vršenje ovih funkcija sa vršenjem funkcija u izvršnim organima vlasti, osim u periodu dok se ne konstituišu izvršni organi vlasti izabrani na redovnim izborima u istom izbornom ciklusu", saopštili su iz CIK-a.
Vjekoslav Bevanda i Semiha Borovac jedini su ministri iz Savjeta ministara koji se nisu našli na nekoj od izbornih lista. Još uvijek aktuelnom sazivu su iz nevladinog sektora zamjerali loše rezultate, napominjući da je u prvom kvartalu ove godine održano samo 11 sjednica. Nakon izbora dva zasjedanja Savjeta ministara su prolongirana, a pitanje je da li će i kada sjednica uopšte biti održana.
