"Mislim da takve odluke EU ne može donijeti. Staviti u jedan sigurnosno-pravno još neizgrađen prostor jednu takvu populaciju ljudi, koja je uzdrmala i mnogo sigurnije evropske sisteme od ovih naših ovdje balkanskih, bilo bi prerizično", istakao je Čović. 

On je za Fenu naveo da je migrantska kriza preozbiljna kriza, koja je izrodila i potpuno novi pristup u vođenju politika u ne tako dalekom susjedstvu BiH, poput politike Mađarske, Austrije i Slovenije. 

Čović je ocijenio da će taj negativni odnos prema migrantima samo jačati, iako, kako je naglasio, on migrantsku krizu, prije svega, doživljava kao humanitarnu, pa tek onda bezbjednosnu i na kraju političku. 

Međutim, upozorava Čović, humanitarna faza ove krize je već završila u spomenutim zemljama i one sada problem migranata posmatraju kao bezbjednosni i politički. 

"To će doći i u BiH neminovno. BiH je danas jako izložena, jer nema sve svoje normalne infrastrukture državnih instrumenata kojima možemo kontrolisati taj put. Mi danas moramo biti spremni na ove dolaske, koridore, bez obzira kojim putem oni dolaze prema BiH. Broj od šest hiljada je bio jedan broj za testiranje i broj ovih dvjestotinjak migranata koji su jednu noć prebačeni u Mostar za potrebe dolaska predsjednika Turske u Sarajevo samo je bio test jednog procesa kako će se dalje odvijati", ističe Čović. 

Prema njegovim riječima, tokom ljetnih mjeseci, zbog lakšeg prelaska granice između BiH i Hrvatske, na teritoriju BiH se neće stvarati veći migrantski centri. 

On je istakao da se danas pravi zajednički napor da se migranti ne pomjeraju s onih prostora gdje su locirani, bez obzira da li je to Turska, Grčka ili neka treća zemlja. 

Ako bi taj problem podcijenili, dodaje Čović, mogli bi imati izuzetnu krizu u BiH, pogotovo u izbornoj kampanji, jer "ti migranti će služiti nekome takođe za kalkulacije, izborne poruke". 

"Neko će namjerno organizovati, ako hoćete, incident, da bi na tome gradio neku politiku u ovih par mjeseci. To može biti vrlo opasno i zbog toga ćemo i mi u Predsjedništvu BiH insistirati, iako to nije osnovni zadatak Predsjedništva, da naše bezbjednosne i policijske službe, da pravna država vrlo jasno funkcioniše, da korigujemo zakonska rješenja koja će biti na evropskom nivou, kako bi upravljali tim procesom", rekao je Čović. 

On je ponovio da te nesrećne ljude koji dolaze sa svojom djecom, cijele porodice, treba posmatrati kao klasičan humanitarni problem, ali da, s druge strane, on postaje bezbjednosni, jer postoje fizički incidenti između njih samih. 

"Tih nekih incidenata je bilo u Salakovcu i na bihaćkom području, pa na kraju dođete i do političkog problema. Obzirom da BiH u svojoj strukturi i na putevima kojim idu migrantski koridori, dominantno ima etnički čiste prostore na kojima žive Hrvati, Srbi ili Bošnjaci, naravno da imate i različita viđenja ako to neko želi zloupotrijebiti, tako da sam uvjeren da ćemo nadzirati taj proces, ali ne smijemo biti naivni oko toga", poručio je Čović.