Kristijan Šmit očigledno zastupa samo jedan narod u BiH i to bošnjački što su, izgleda, shvatili i Hrvati pa zato nisu ni htjeli da idu na sinoćnji prijem povodom preuzimanja funkcije od Valentina Incka.
Zvanično, poslali su međunarodnog sekratara HDZ-a BiH iz koga su odsustvo lidera partije, Dragana Čovića, opravdali ranije preuzetim obavezama. Nezvanično, stav stranke je bio da se ne ide. Prvi Šmitovi koraci mnogo govore, smatra to Josip Grubeša, ministar pravde i član HDZ-a BiH. Želi da gradi pravnu državu a nije pozvao ministra pravde - kaže Grubeša. Čini mu se da je priča šira od jednog neupućenog poziva.
"Mnogi su potpomognuti vjetrovima izvana preko visokog predstavnika, da li je to sad nesmotreni gaf ili namjera da se na ovakav način praktično sa zvanicama ili ljudima koji dolaze na neke prijeme ili kako se to zove da se u javnosti stvara percepcija naklonjenosti jednima, drugima ili trećima", kaže Josip Grubeša, ministar pravde u Savjetu ministara BiH.
Ne treba čitati između redova kada su stavovi zvaničnog Zagreba u pitanju. I tamo su, izgleda, ''pročitali'' Šmitove namjere. Šef diplomatije Hrvatske kaže da je funkcija visokog predstavnika prevaziđena i da predstavlja samo ostatak poslijeratne bh prošlosti. Na sve to, ističe, pokazuje i da u BiH nema demokratije.
"Dekretima provoditi ustavne modele nije rješenje, kao što to nije ni centralistička tendencija nekih političara iz redova Bošnjaka. Određene snage vjeruju da Federaciju mogu pretvoriti u centralistički i unitaristički organizovani bošnjački entitet", kaže Gordan Grlić-Rodman, ministar spoljnih poslova Hrvatske.
Hrvati bi štošta imali da kažu Kristijanu Šmitu. Prvo da su marginalizovani u Federaciji i da žele hitne izmjene izbornog zakona kako bi sami sebi mogli da izaberu člana Predsjedništva BiH. Za aktuelnog kažu da je, ionako, Hrvat samo na papiru pa bi željeli da i Šmit to što prije shvati.
