Ivancov ističe da ravnopravnost tri naroda u BiH podrazumijeva konsenzus u vezi sa bilo kojom odlukom koja se donosi na nivou zajedničkih institucija u smislu spoljne politike zemlje, što je osnovni element pristupa Ruske Federacije.

Ivancov smatra da su kako Ruska Federacija tako i drugi međunarodni partneri, što uključuje i SAD, zanteresovani za političku, ekonomsku, ali i svaku drugu stabilnost BiH i cijelog Balkana.

"Mi (Rusija) kao jedna od zemalja garanata Dejtonskog sporazuma striktno se držimo ovog pristupa, uz konstruktivan, pragmatičan pristup sa svim političkim snagama ove zemlje, sva tri konstitutivna naroda i oba entiteta", istakao je ambasador Ivancov.

Prema njegovim riječima, Rusija u svojim odnosima sa BiH nikog ne diskriminiše, ne kažnjava ili sankcioniše, jer smatra da je to neprihvatljivo i predstavlja mehanizam za nametanje spoljnih interesa u BiH.

"Naša uloga u BiH se ne mijenja, zasnovana na poštivanju Dejtonskog sporazuma i vjerujemo u stabilnu, jedinstvenu, prosperitetnu BiH kao jednu od važnih zemalja Balkana", rekao je on.

Ivancov ističe da Rusija za sebe ne traži nikakve pogodnosti u odnosima sa BiH koje bi naudile interesima bilo koje od zemalja regiona ili druge članice međunarodne zajednice.

"Rusija djeluje uz puno poštivanje interesa svih, ali ima i svoje interese koji se odgledaju kroz uticaj na zemlje sa kojima je u interakciji. Ono što je bitno jeste priroda tog uticaja, koji nikada nije u formi nametanja bilo kakvih ideja i pristupa, niti je ikada postao neka vrsta mentorstva i naređivanje ljudima šta da rade, što se odnosi i na BiH", pojasnio je on.

Ivancov je rekao da je upoznat sa komentarima vršioca dužnosti zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD Metju Palmera od prije nekoliko dana u vezi sa načinom na koji sagledava ulogu Rusije u regionu, te istakao da je on, prije svega, ambasador Ruske Federacije u BiH i za razliku od Palmera njegova odgovornost je BiH a ne cijeli region.

Odbacujući Palmerove navode u vezi sa Makedonijom i Crnom Gorom, Ivancov je istakao da ove zemlje nisu u njegovoj zoni odgovornosti zbog čega ne želi da se referiše na taj dio izjave američkog diplomate.

"Razgovor bih vratio na 'domaći teren' i fokusirao se samo na BiH. Ruska politika u BiH se zasniva na potpunom poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, što podrazumijeva poštovanje teritorijalnog integriteta ove zemlje, te principa široke autonomije dva entiteta koji formiraju BiH kao i ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda", naglasio je ruski ambasador.

Ivancov je podjsetio da se Palmer u svojim komentarima posebno osvrnuo na pitanje NATO-a, tvrdeći da je u interesu BiH da postane dio Alijanse.

"Da li mi neko može objasniti zašto bi neki spoljni faktor trebalo jednoj zemlji da govori šta je dobro za nju? Takođe, on je rekao da je na zajedničkim institucijama BiH da donose odluke koje se tiču spoljne politike, praktično isključujući, suprotno mišljenje jednog od dva entiteta koje tvore BiH", upozorio je ruski ambasador u intervjuu Srni.

On je pojasnio da se Palmer pozvao na Dejtonski mirovni sporazum da bi opravdao svoju izjavu.

"Uz svo uvažavanje, Dejton nije nije jelovnik a la kart (à la carte). Tačno je, dejtonski Ustav predviđa da je odgovornost zajedničkih institucija da donosi odluke o spoljnopolitičkim pitanjima kao što je i članstvo BiH u međunarodnim organizacijama, ali, istovremeno, predviđa i ulogu entiteta u procesu donošenja odluka", ističe Ivancov.

On je naglasio da nijedna bitna odluka u BiH ne može biti donesena bez konsultacija sa entitetima.

"Jedan od dva entiteta je jasno izrazio svoj stav po pitanju aktivacije Akcionog plana za članstvo (MAP) u NATO i u vezi sa budućim članstvom u Alijansi. Ne kažem da li do tog članstva treba ili ne treba da dođe, nego govorim da je to odluka BiH koja treba biti usvojena kroz postojeći mehanizam uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom", pojasnio je Ivancov.

On je ukazao da Rezolucija o vojnoj neutralnosti Narodne skupštine Republike Srpske odluka naroda u Republici Srpskoj a ne nešto što je uzrokovano djelovanjem Ruske Federacije.

"To je odluka parlamenta Republike Srpske i mi je kao takvu poštujemo. Naravno, u ranijim godinama - 2009. i 2010, potpisani su neki dokumenti i poslana pisma, ali treba biti svjestan da su se međunarodni odnosi danas mnogo promjenili u odnosu na taj period", konstatovao je Ivancov.

On je naveo primjer odnosa Ruske Federacije i NATO-a koji su od nekadašnje vrlo intenzivne saradnje u oblasti bezbjednosti i političke bezbjednosti danas zahladili.

"Odluka Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti nije donesena jer smo to mi (Ruska Federacija) tražili. Odluka je donesena jer Narodna skupština Republike Srpske smatra da je to ispravan put", dodao je ruski ambasador.

Govoreći o sjednici Savjeta za provođenje mira (PIK) i kominikeu u kojem je Ruska Federacija izdvojila mišljenje, odnosno nije prihvatila rečenicu koja se odnosi na kupovinu naoružanja za MUP Republike Srpske, Ivancov je naglasio da Rusija nije mogla podržati tu rečenicu, jer je ona jednostavno nelogična i neopravdana.

Ruski diplomata je pojasnio da je MUP Srpske u potpunosti ispoštovao zakonski mehanizam za nabavku naoružanja u BiH i proces nabavke je proveden transparentno.

"Niko unutar BiH ili odgovornih međunarodnih aktera nije imao problema sa tom odlukom o nabavci naoružanja za MUP Republike Srpske i odjednom 'neko' odlučuje da je to nesrazmjerno. Ponavljam, BiH je suverena zemlja i smatram da nije na strancima da donose odluku šta je srazmjerno a šta nije nego institucije unutar ove zemlje", istakao je Ivancov.

Ruski ambasador ističe da Rusija zagovara da kominike nakon sjednica PIK-a budu kraći i fokusiraniji, ali da ispravno opisuje trenutno stanje u BiH.

"Ispravno se opisuje trenutno stanje u BiH i ističu pitanja u vezi sa predstojećim izborima, što smatramo veoma bitnim, te jasno ukazuje da niko ne smije da ima uticaj na integritet i nezavisnost Centralne izborne komisije BiH", rekao je ruski ambasador.

On je podsjetio i da se u kominikeu takođe izražava zabrinutost zbog migranata, što je veoma bitno pitanje i ukazuje na potrebu za razmjenom podataka i saradnju institucija na svim nivoima.