Formalno zato jeste Njemačka. Angela Merkel pred istek mandata ne gubi vrijeme i naredne sedmice se sataje sa novim, ali i starim visokom predstavnikom u BiH.  

"Ti sastanci će sigurno trajati kratko, jer se znaju otprilike pozicije. Ali je bilo logično očekivati da će Njemačka biti aktivan učesnik u sprovođenju politika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Jer je njen kandidat trenutno na dužnosti visokog predstavnika bez obzira ko se slaže sa tim ili ne", kaže profesor Fakulteta političkih nauka, Miloš Šolaja.

A sa tim se ne slaže Republika Srpska. Isto kao i za Ruse, Kristijan Šmit nije legalan visoki predstavnik. Sve što bude radio u BiH, za Srbe neće značiti ništa. 

"Tačno je da je Šmit bio na dnevnom redu u Savjetu bezbjednosti na inicijativu Rusije i Kine i da su ostale članice Savjeta bezbjednosti bile uzdržane što znači da on nema legitimno imenovanje i da je on osoba koja nema legitimitet, odnosna da se lažno predstavlja da je visoki predstavnik. Naravno, treba biti realan, on iza sebe ima političku moć Amerike i jednog značajnog dijela evropskih zemalja". kaže srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik.

To što iza Šmita stoje velike svjetske sile, ne znači da će ga u Republici Srpskoj dočekati raširenih ruku. Ispraćaju zato Valentina Incka, koji je svojim nametnutim Zakonom o zabrani negiranja genocida, u BiH ostavio samo haos. 

"Dio međunarodne zajednice još nije svjestan šta je napravio BiH. Nisam optimista da će vlast na nivou BiH profunkcionisati u skorije vrijeme, a Srpskoj treba politička pamet na duge staze", mišljenja je Lazar Prodanović, delegat u srpskom klubu u Domu naroda PS BiH.

A na duge staze u BiH izgleda planira i međunarodna zajednica. Sve članice Savjeta bezbjednosti, osim Rusije i Kine koje su to i predložile, nisu podržale zatvaranje OHR-a.