Kancelarija disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilaškog savjeta BiH baviće se Milankom Kajganićem, glavnim tužiocem Tužilaštva BiH.
Kancelarija je formirala predmet protiv njega zbog izjave u emisiji Radio televizije Republike Srpske. Nisu precizirali šta je tačno sporno ali mnogi misle da se odgovor krije u dijelu u kome je Kajganić govorio o izmjenama Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Incko, a kojima se zabranjuje negiranje genocida.
„Da bi postojalo krivično djelo moraju se ispuniti dva uslova, prvi uslov je da se utvrđena, presuđena činjenica negiranja ratnih zločina protiv čovječnosti, uključujući i zločine genocida, da je navedenom odlukom zaista pravosnažno presuđeno i utvđeno da je postojalo navedeno krivično djelo, a drugi dio koji bi trebao biti ispunjen da bi postojalo krivično djelo, da se to negiranje ili umanjenje radi na način koji bi mogao proizvesti posljedicu, odnosno, koji bi mogao dovesti do napada na određenu etničku, religioznu ili vjersku skupinu. Javnost obično drugi dio te odredbe ispusti iz vida i onda imamo situaciju u javnosti da se smatra da je donesen novi zakon, da taj zakon samo zabranjuje negiranje genocida i da je svaka polemika oko toga da li je negdje bio ili nije bio genocid predstavlja krivično djelo. To nije u skladu sa Krivičnim zakonom BiH“, rekao je Kajganić u pomenutoj emisiji.
U telefonskom razgovoru za ATV glavni tužilac kaže da ne bi ništa komentarisao s obzirom na to da nije dobio zvanično obavještenje o pokretanju postupka.
„Nisam ni zvanično, ni nezvanično obaviješten i to je to. Ne bih ništa dodavao jer neozbiljno je da komentarišem bilo šta dok me ne obavijeste“, rekao je Kajganić za ATV.
To što je formiran disciplinski predmet ne mora ništa da znači. Tek slijede provjere, prikupljanje dokaza, pa onda odluka, objašnajva Tatjana Savić, advokat iz Bijeljine. Ne postoji ni jedan osnov da se protiv Kajganića pokrene disciplinski postupak, kaže ona. Izmjene Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Incko neće dovesti ni do jedne optužnice.
„Razlog za to je što nije dovoljno reći da neko kaže da smatra da nije bio genocid ili neki zločin, nego je neophodno da je to učinjeno prema određenoj skupini, na način da se podstiče na mržnju i nasilje. Sa takvom formulacijom tužioci su stavljeni pred nemoguću misiju, jer je sve te elemente krivičnog djela nemoguće dokazati“, rekla je Tatjana Savić, advokat iz Bijeljine.
Sve je ovo trebalo pojasniti i građanima i političarima još prije godinu dana, kaže Savićeva. Prijave se ne podnose samo zbog činjenice da je neko nešto rekao, da se sa nečim ne slaže ili što je protivno nekim sudskim odlukama, zaključuje Savićeva.