Po ko zna koji put, u Savjetu ministara, izigran je dogovor o revidiranoj strategiji o procesuiranju predmeta ratnih zločina. To je ocjena ministra Pravde Republike Srpske kojem nije jasno zašto ne može biti verifikovan dokument koji je prije godinu dana usaglašen i odobren od svih. Anton Kasipović tvrdi da se radi o opstrukcijama i “miniranju “ strateškog dokumenta.
"Zabrinjava me činjenica da ono što bude dogovoreno u detaljima, pa i u svakom zarezu i riječi, unutar BiH, potvrde OEBS i međunarodne institucije , zapne negdje u BiH. Zaprepašćen sam da ne može doživjeti verifikaciju u Savjetu ministara", kaže Anton Kasipović, ministar Pravde Republike Srpske.
Strateške mjere predviđaju kažnjavanje onih koji godinama drže predmete u ladicama. Takvih ladica ima i previše u Sudu BiH, pogotovo kada su u pitanju ratni zločini nad Srbima. Upravo ti predmeti bi po revidiranoj strategiji trebalo da dobiju prioritet i zato je nastala blokada u Sarajevu, tvrdi Milorad Kojić član Radne grupe Vlade RS.
"Pokušaj da se podrži bošnjačka politika koja je bila dio tog pravosuđa i da zadrže kontrolu u predmetu ratnih zločina i da jedni budu isključivo krivci za sve što se dešavalo devedesetih godina, a drugi da budu žrtve, što ne odgovara stvarnom stanju“, kaže Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.
Iz Evropske komisije još ranije su tražili da se Revidirana strategija što prije usvoji kako bi se procesi ratnih zločina završili do 2023. godine. Zbog čega se dokument stalno skida sa dnevnog reda - nije jasno ni ministru Pravde u tehničkom mandatu HDZ-ovom Josipu Grubeši.
“Zamolio sam kolege da mi pisanim putem svoje sugestije dostave, da vidimo u čemu je problem, kako bi mogli što prije strategiju vratiti na dnevni red, jer nemojmo zaboraviti koliko je bitan taj strateški dokument“, kaže Josip Grubeša, ministar Pravde BiH u tehničkom mandatu.
Zanimljivo je da srpski kadrovi, već godinu nijemo posmatraju skidanje dokumeta koji bi ubrzao rad pravosudnih organa na rasvjetljavanju zločina nad Srbima. Po ustaljenoj matrici, i ovoga puta protiv usvajanja strateškog dokumenta bili su SDA-ovi Denis Zvizdić i Semiha Borovac.
"Postavlja se vrlo precizno pitanje, šta je sa više od 800 predmeta iz A kategorije", kaže Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH u tehničkommandatu.
"Svi su imali neke primjedbe, neke komentare, pa je najlakše da se to vrati na neku doradu koja će uslijediti u nekim danima ili sedmicama koji su pred nama", kaže Mirko Šarović, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH u tehničkom mandatu.
I dok SDS računa na naredne sedmice u tehničkom mandatu, iz Republike Srpske poručuju da će dati odgovore Zvizdiću na svako pitanje, ali neće dati zeleno svjetlo za formiranje novih radnih grupa, kada su ekspreti već završili posao. Nije tajna da bošnjačka udruženja traže od SDA-ovih kadrova da se dokument ne usvoji, jer im ne odgovara da se predmeti ratnih zločina prebace na entiteske sudove, a Sud BiH sada se bavi zločinima nad Srbima.
