Reagujući na tekst pod nazivom "Dodik i Čović u tandemu ruše BiH", objavljen u listu "Danas" 21. februara, Simić je rekao da je "poprilično iskrivljena" istina u ovom i ranijim tekstovima, koji potpisuje isti autor, jer je očigledno da ne postoji spremnost da se govori bez simulacije, falsifikovanja i pristrasnosti.

"Nije tačno da, kako to naslov u vašem listu sugeriše `Dodik i Čović u tandemu ruše BiH`, prije bi se moglo reći da to upornim odbijanjem poziva na dijalog sa ostala dva konstitutivna naroda, čini vodeći političar bošnjačkog naroda i lider vodeće bošnjačke partije SDA Bakir Izetbegović", naveo je Simić za "Danas".

On je istakao da je Izetbegović poznat po tome što je islamski radikalizam pretvorio u opasnu političku ideologiju sa kojom "mlatara" oživljavajući i sada, kada su zategnuti odnosi u BiH, ratnički neoprimitivizam plašeći sopstveni narod, ali i ostale narode u BiH izjavama o mogućem ratu, umjesto da prihvate dijalog sa liderima ostalih naroda prihvatajući tako i normalnost civilnih vremena i vrline civilnog društva.

Simić je ukazao da je Dodik u više navrata jasno rekao da se bori za ustavnu BiH, a ne za njen raspad, dodavši jasno da u Republici Srpskoj ne postoji nikakav plan za secesiju već se samo razmatra šta i kako dalje ukoliko u BiH ne postoji dogovor koji će zadovoljiti sve.

On je podsjetio na Dodikove riječi: "Mi ovdje nikoga nećemo ugroziti. Mi nemamo nikakvu ratnu priču. Ja neću rat".

"Dodik u svojim izjavama naglašava da za status Republike Srpske neće žrtvovati mir, pozivajući na poštovanje Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH koji je donesen u Dejtonu a potvrđen u Parizu i Ustava koji je njegov sastavni dio Aneks četiri", rekao je Simić i dodao da ne vidi gdje tu novinar "Danas" vidi rušenje BiH.

On je naglasio da Ustav BiH jasno kaže da sve što nije izričito dato BiH u nadležnost, to pripada entitetima.

"BiH nema nadležnost za vojsku, za pravosuđe, za fiskalni sistem i obavještajnu agenciju. Nema pravo na zemljište, nema pravo na šume. Dodik se upravo bori da se ta nadležnost shodno Ustavu vrate na entitete, tačnije da se ispoštuje slovo Ustava", rekao je on.

Simić je naveo da je, što se tiče Oružanih snaga BiH Dodik u više navrata ponovio da je za BiH najbolje da ona bude demilitarizovana ili da se smanji broj pripadnika Oruženih snaga, da ostane u prvom ciljanom okviru, da se smanje troškovi, da se definiše i da može kao takva da egzistira i dalje.

"Dodik se upravo zalaže da se ta prenesena nadležnost shodno Ustavu vrati na entitete", rekao je on.

Simić je rekao da je one koji se bave krizom u BiH potrebno podsjetiti da se kriza tu davno nastanila zato što BiH nema bazični dogovor o sebi, već je jednim djelom okrenuta međunarodnom intervencionizmu.

On je ukazao da je Dodik još prije 15 godina na Vijeću socijalističke internacionale u Ženevi govorio o potrebi jačanja BiH kao demokratske, složene i decentralizovane zajednice koja počiva na principima Dejtonskog sporazuma i u kojoj će se podjednako voditi računa o interesima njenih konstitutivnih naroda i svih ostalih građana i u kojoj će uloga međunarodne zajednice biti značajno redefinisana kako bi se umjesto njenog intervencionizma stvorili uslovi za jačanje unutrašnjeg dijaloga i dogovora, kao i veće odgovornosti domaćih političkih struktura.

"Značaj ovakvog unutrašnjeg dijaloga, rekao je te 2007. godine Dodik, posebno je bitan kada je riječ o evropskom putu BiH, što je u prirodi stvari ispunjavanje uslova za ulazak u EU, u potpunosti isključuje nametanje odluka visokog predstavnika. Nažalost, pojedini politički lideri i stranke, namjerno ignorišu specifičnost briselske faze i, ne želeći da učestvuju u donošenju razumnih rješenja koja bi bila istovremeno prihvatljiva i za BiH i za EU, a zasnovana na unutrašnjem dijalogu, stavljaju državu u stanje kontinuiranog gubljenja vremena", rekao je Simić.

On je podsjetio da je Dodik svojevremeno u Ženevi rekao da "kakvu god budućnost budemo gradili moramo da vodimo računa da je za trajnu stabilnost BiH, ali i regiona u cjelini, neophodno očuvati taj delikatni balans uspostavljen dejtonskim sporazumom, te da je na tome insistirao do danas.

Prema njegovim riječima, jedino je Čović, koji je i lider HDZ BiH, pokazao spremnost za dijalog i dogovor kojim bi se riješila sva sporna pitanja u BiH, pa svakako i ono ključno da Hrvati mogu birati svog člana Predsjedništva BiH, a ne da im bira Bakir Izetbegović i njegove pristalice.

On je naglasio da je proces dekonstituisanja hrvatskog naroda u vezi sa izmjenom Izbornog zakona BiH nešto na čemu Hrvati unutar BiH insistiraju već godinama i otuda odluka Hrvatskog narodnog sabora da će u suprotnom pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsolidacijske demokratije kojom će se osigurati potpuna ustavna ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH.

"To nije bila prijetnja, već potez na koji je zbog opstrukcije političkih lidera Bošnjaka predvođenih Bakirom Izetbegovićem, koji bježi od bilo kakvog dogovora, Hrvatski narodni sabor bio primoran", ukazao je Simić.

On je istakao da Srbi i Hrvati unutar BiH žele da budu slobodni bez ikakvog pokušaja majorizacije, bez ugrožavanja tuđih nacionalnih, vjerskih, kulturnih, ljudskih i manjinskih prava, uvijek spremni na dijalog, svjesni da bez njega nema normalnog i slobodnog društva.