Savjet Bezbjednosti riječju i djelom da podrži davno postignut dogovor u Dejtonu, inače nema nade da će ova zemlja uspjeti, istakla je Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH na obraćanju u Savjetu Bezbjednosti UN-a.

Nekoliko godina kasnije, despotskim ovlaštenjima, diktatorskim mjerama, ruganjem vladavini prava, Kristijana Šmita, BiH je izvitoperena zemlja. Savjet bezbjednosti dužan je da štiti, sada već drsko uzurpirana prava građana ove zemlje, poruke su Željke Cvijanović. 

"Ako će BiH ikada biti suverena, nezavisna, stabilna, funkcionalna i prosperitetna, onda vladavina u BiH mora da leži ne u rukama neizabranih stranaca koji donose despotske dekrete prema svojim željama i sklonostima, nego u rukama Ustava i njenih građana, u skladu sa demokratskim načelima i vladavinom prava", rekla je Željka Cvijanović, srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH.

Da OHR treba da se zatvori, jer smao šteti BiH, slaže se i ruski ambassador u Ujedinjenim nacijama. Vrijeme je da građani, kako kaže, budu oslobođeni.

"Zapad želi da potpuno promijeni politički sistem u BiH, postavi vlast koja odgovara Briselu i Vašingtonu i uvuče zemlju u NATO, uprkos protivljenju naroda, Zapadna zajednica postala je direktno umiješana u sistemsku krizu u BiH. Spoljne sile koje djeluju kroz OHR i brojna strana predstavništva u Sarajevu produbljavaju etnička i politička neslaganja, čime zloupotrebljavaju ulogu koja im je data prema Dejtonskom sporazumu", rekao je Vasil Nebenzja, ambasador Rusije u UN-a.

Zbog čega su srpski član predsjedništva Željka Cvijanović, ruski i kineski ambaador u UN napustili sjednicu za vrijeme izvještaja Kristijana Šmita. Šmit nema pravo da priča u ime međunarodne zajednice niti da predstavlja bilo kakve dokumente. 

Republika Srpska kao u orvelovskoj situaciji optužuje se za antidejtonsko djelovanje kada negoduje narušavanje i degradaciju Dejtonskog ustava. I to od onih koji aktivno, licemjerno sve vrijeme  aktivno podrivaju Ustav usaglašen u Dejtonu. 

Zahtjevi da se u Parlamenta BiH raspravlja i odlučuje o imovini nisu prihvatljivi jer je Ustav BiH jasno naveo šta su nadležnosti BiH, a to imovina nije, slažu se i akademici. Opšta dobra ne mogu biti objekat pravne svojine, bilo čije vlasništvo, a pogotovo ne mogu da budu državna imovina. Onima koji misle drugačije poruka je da ne postoje ustavnopravne osnove za prenošenje nadležnosti. 

"Sada govorimo o tome da je BiH država koja mora da izvršava i poštuje odluke Ustavnog suda znate, sada se pokušava odlukama Ustavnog suda koje nisu u skladu sa ustavom i međunarodnim ugovorom dati prednost u odnosu na međunarodne sporazume i međunarodne ugovore. To je zamjena teza i to ne može proći. I to je ono što političari vole da kažu crvena linija. I onda imate predstavnike jednog naroda koji preglasava druga dva naroda uz pomoć stranaca i uz pomoć kancelarije takozvanog OHR-a", rekao je Vitomir Popović, akademik.

Republika Srpska je opredijeljena za suverenitet i teritorijalni integritet BiH i ustavni poredak utvrđen Dejtonskim sporazumom, a prije svega je posvećena miru. Međutim, nije spremna da prihvati nezakonitu, despotsku vlast visokih predstavnika i neustavne odluke Ustavnog suda, da se njena ustavna, demokratska prava gaze, niti da se tretira kao kolonijalni posjed određenih stranih sila.