Predsjedavajući Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Staša Košarac izražava nezadovoljstvo činjenicom da je srpska zastava nekima u Sarajevu smetala i početkom devedestih godina, a ogorčen je i što to političkom Sarajevu smeta i danas.
"Prije svega treba se podsjetiti na činjenicu da je 29. februara i 1. marta 1992. godine u BiH održan, uslovno rečeno, jednostrani referendum, s obzirom da srpski narod u njemu nije učestvovao i da mu Srbi nikada nisu dali legitimitet, kao ni rezultatima tog referenduma", izjavio je Košarac Srni povodom obilježavanja 1. marta kao takozvanog dana nezavisnosti BiH.
Smatrali smo, podsjeća on, da je najbolji okvir tadašnja zajednička država Jugoslavija u kojoj su i Bošnjaci i Srbi i svi ostali narodi bili ravnopravni i koji su mogli da slobodno razvijaju sve svoje vrijednosti.
Prema njegovim riječima, očigledno je da je ta politika bila politika izdvajanja iz tog okvira s ciljem da se na prostoru BiH formira islamska država, što je potpuno vidljivo i kroz određene akte koje je autor "Islamske deklaracije" Alija Izetbegović naglašavao kao fundamentalne političke ciljeve SDA.
"Ne znam kome je tada mogla da smeta srpska zastava, ali ono što treba reći jeste da je bilo vidljivo da se traži konflikt u Sarajevu i da je tih dana taj konflikt napravila bošnjačka politička struktura u Sarajevu", ističe Košarac, podsjetivši na spaljivanje srpske zastave i ubistvo srpskog svata Nikole Gardovića na Baščaršiji 1. marta 1992. godine.
On dodaje da mu je žao što se sve to desilo jer je to, kako ocjenjuje, bio okidač za sve ono se kasnije dešavalo ne samo u Sarajevu, nego i u cijeloj BiH.
"Ono što me brine jeste činjenice da, nažalost, i danas nekima u Sarajevu i BiH smeta zastava srpskog naroda, ali moram da kažem da bi to trebalo da bude zabrinjavajuće i za one kojima je to smetnja. Mi od našeg identiteta nećemo odustati. Identitet srpskog naroda i identitet Republike Srpske su u našem grbu, našoj zastavi, našoj himni, i mislim da je to potpuno jasno", naglasio je predsjedavajući Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH.
Košarac podsjeća sve one koje žele da se bave adekvatnim analizama da je zakon o zastavi, grbu i himni prošao proceduru Ustavnog suda BiH gdje je konstatovano da zastava Republike Srpske ne vrijeđa interese bošnjačkog i hrvatskog naroda.
"Žao mi je što i dalje postoje takve strukture, jer je bilo očigledno, kada smo htjeli da zastava Republike Srpske bude prisutna i vidljiva u institucijama BiH, da su neki tvrdili da zakon to ne predviđa", rekao je Košarac.
Košarac je pozvao sve oponente ovoj opravdanoj inicijativi iz Republike Srpske da omoguće usvajanje izmjena i dopuna Zakona o zastavi BiH čime bi se omogućilo da zastava Republike Srpske bude u institucijama BiH, jer ona nikoga ne vrijeđa i predstavlja identitet srpskog naroda.
"Naravno, mi od toga nećemo odustati, ne da bismo nekoga provocirali, nego zato što je to naša identifikacija, dio simbola našeg naroda i u tom pravcu ćemo u narednim danima ulagati napore da dođe do izmjena tog zakona, kako bismo definitivno imali svoju zastavu kao identifikaciju srpskog naroda i Republike Srpske u institucijama BiH, jer je to, na kraju krajeva, omogućio i jasno precizirao Dejtonski mirovni sporazum", zaključio je Košarac izjavu za Srnu.
Prvog marta 1992. godine, ubijen je srpski svat Nikola Gardović, otac mladoženje Milana i svekar nevjeste Dijane Tambur, a ranjen pravoslavni sveštenik Radenko Miković, dok su ubice - koje muslimanska vlast u Sarajevu nije ni pokušala da pravično kazni - spalile srpsku zastavu.
U dijelu Federacije BiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom 1. mart se obilježava kao dan nezavisnosti BiH, dok se ovaj datum u Republici Srpskoj ne slavi. Referendum o nezavisnosti BiH održan je 29. februara i 1. marta 1992. godine.
Glasalo je ukupno 2.073.568 glasača /izlaznost 63,7 odsto/, od čega je 99,7 odsto bilo za nezavisnost, a 0,3 odsto protiv. SDS je tada pozvao Srbe na bojkot referenduma u opštinama u kojima su oni bili većinsko stanovništvo.
Referendumsko pitanje glasilo je: "Jeste li za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih građana, naroda BiH - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?"
Mjesec poslije tog nelegalnog referenduma izbio je građanski rat, odnosno tragični sukob naroda u BiH.
