Prema tvrdnjama sagovornika Glasa Srpske, odlično upućenog u ovu problematiku, bošnjački politički vrh koči primjenu ove strategije zato što bi se prioritetno morali rješavati predmeti ratnih zločina nad srpskim civilima i vojnicima, koji su više od deceniju i po gurani pod tepih i držani u ladicama Tužilaštva BiH. Sagovornik tvrdi da bošnjačkim udruženjima žrtava koja se protive tome da direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih Milorad Kojić bude imenovan za člana Nadzornog tijela, ne smeta Kojić lično, već se krije strah od početka primjene strategije.

"Ne treba uopšte sumnjati da će bošnjački ministri opstruisati imenovanje Nadzornog tijela i u slučaju da Republika Srpska podlegne pritisku i predloži nekoga drugog za člana tog tijela. Njima nije u interesu da se strategija počne primjenjivati zato što bi prioritet bili najsloženiji predmeti, odnosno oni u kojima je bilo najviše žrtava i u kojima su osumnjičeni visokorangirani oficiri i članovi političkih rukovodstava. S obzirom na to da su ili okončani ili procesuirani gotovo svi složeni predmeti u kojima su optuženi visoki srpski oficiri ili članovi civilnog rukovodstva Republike Srpske, to praktično znači da bi konačno na dnevni red došli predmeti u kojima su žrtve srpski civili i vojnici, a optuženi bošnjački oficiri i politički zvaničnici", objašnjava izvor Glasa Srpske.

On dodaje da je u Revidiranoj strategiji, koja je poslije dvije godine opstrukcija usvojena 24. septembra prošle godine, prepoznato da je jedan od najvećih problema u vezi sa sprovođenjem ranije strategije bio problem odgovornosti za nesprovođenje zaključaka, uputstava i preporuka Nadzornog tijela.

"Revidiranom strategijom su tužioci koji rade na predmetima ratnih zločina obavezni da sprovode zaključke, uputstava i preporuka Nadzornog tijela. To znači da će tužioci morati postupati u skladu sa rokovima i da neće moći više da guraju predmete pod tepih bez bilo kakve odgovornosti. Drugim riječima, predmeti kao što su "Atif Dudaković", "Sakib Mahmuljin" ili "Ramiz Dreković" više neće moći decenijama da budu u ladicama", objašnjava sagovornik.

Delegat SNSD-a u Domu naroda i član Zajedničke parlamentarne komisije za odbranu i bezbjednost Dušanka Majkić kaže da posebno treba pratiti ponašanje predstavnika međunarodne zajednice.

"Jasno je da Bošnjaci na ovaj ili onaj način koče primjenu Revidirane strategije i to je potpuno jasno. Poznato je da je Misija OEBS-a tražila da bez bilo kakvog odgađanja bude usvojena Revidirana strategija, a da je za to trebalo više od dvije godine. Isto tako, OEBS je tražio da se bez odgađanja imenuje Nadzorno tijelo, a svjedoci smo da se i to koči. Sada ćemo vidjeti da li međunarodna zajednica koristi pritiske samo kada su u pitanju Srbi, a mi ne treba da odustanemo od toga da Milorad Kojić treba da bude član tog tijela", kaže Majkićeva.

Prioriteti

Među predmetima koji bi trebalo da budu prioritetno procesuirani u skladu sa Revidiranom strategijom su:

- Zločin u fočanskom selu Jošanica u kojem je 19. decembra 1992. godine ubijeno više od 50 osoba srpske nacionalnosti, među kojima dvoipogodišnja Danka, sedmogodišnji Dražen i desetogodišnja Dragana.

- Zločin iz septembra 1995. godine u mjestu Bravnice kod Donjeg Vakufa, kada je ubijeno najmanje 20 srpskih civila. Među osumnjičenima za taj zločin je i bivši hrvatski ministar odbrane Damir Krstičević.

- Zločin u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, u kojem je strani tužilac Jude Romano zatvorio istragu. Predmet je ponovo aktiviran, ali za zločin nad golobradim vojnicima JNA još niko nije optužen.