Svjedoci odbrane negirali mogućnost granatiranja Kalinovika

Na suđenju generali takozvane Armije BiH Ramizu Drekoviću za zločin nad srpskim civilnima na području Kalinovika 1995. godine, svjedok odbrane Sead Đulić je tvrdio da civilni ciljevi nikada nisu gađani iz Bjelimića, kao i da nije bilo šanse da se gađa centar Kalinovika s tih položaja.

Đulić, nekadašnji pomoćnik komandanta Četvrtog korpusa za moral i informisanje, naveo je da je opština Kalinovik bila u zoni odgovornosti Prvog korpusa ABiH i da nikada nije bila u zoni odgovornosti Četvrtog korpusa, prenosi Birn.

Prema njegovim riječima, naredbe za artiljeriju donosio je načelnik artiljerije sa saradnicima i mogao je odrediti koji će se ciljevi gađati i koja će se oružja koristiti.

Na Drekovićevevo pitanje da li je ikada čuo od njega ili vidio naredbu u kojoj traži da se iz topova gađa srpsko stanovništvo, Đulić je odgovorio: "Nikad".

Tužilac Milanko Kajganić je predočio naredbu od 26. maja 1995. sa sadržajem da se "po gradu Kalinoviku otvori vatra sa pet projektila" i da se "izvijesti nakon dejstava", na šta je svjedok rekao da naredbu nikada nije vidio, niti da može da vjeruje da je izdata od strane komandanta.

Svjedok Ševkija Kevrić rekao je da nije čuo da je bilo samovoljnog ispaljivanja artiljerijske municije, koje inače nije bilo dovoljno.

Dreković je optužen da je u svojstvu nekadašnjeg komandanta Četvrtog korpusa takozvane Armije BiH postupao suprotno odredbama ženevskih konvencija o zaštiti civila za vrijeme rata.

Prema optužnici Tužilaštva BiH, Dreković je u proljeće 1995. godine izdao direktnu, strogo povjerljivu naredbu artiljerijskim jedinicama na širem području opštine Konjic da izvrše neselektivno granatiranje Kalinovika, naseljenog Srbima.

U optužnici se navodi da je u granatiranju tokom maja i juna 1995. godine ubijeno dijete od 15 godina, a teže i lakše ranjeno više djece i odraslih lica, te razoreno više objekata.

Nastavak suđenja je 8. septembra.