On je na sastanku povodom usvajanja zajedničke izjave podrške Mapi puta podsjetio da Ustavom BiH nadležnost u oblasti zdravstva pripada entitetima BiH, a uloga Savjeta ministara je koordinirajuća između entitetskih ministarstava zdravlja.

Tegeltija je naveo da su entitetska ministarstva zdravlja dala saglasnosti na prihvatanje ovog dokumenta, što predstavlja njihov rad u koordinaciji sa Kancelarijom Svjetske zdravstvene organizacije u BiH.

"Realizacija zajedničkih ciljeva iz Mape puta za zdravlje i blagostanje na zapadnom Balkanu od 2021. do 2025. godine poslužiće kao direktan akcelerator za napredak u realizaciji definisanih prioriteta zemalja Centralnoevropske inicijative, uključujući i BiH i ubrzanje djelovanja prema postojećim strateškim okvirima, uključujući napredak, odnosno ciljeve održivog razvoja u navedenom periodu", naveo je on.

Tegeltija je dodao da su prioriteti zdravstvenih vlasti u BiH definisani u Mapi puta za zdravlje i blagostanje koje se zasniva na evropskom programu rada 2020-2025. pod nazivom Zajednička akcija za bolje zdravlje, a odnosi se na napredak i obezbjeđivanje univerzalnih pokrivenosti zdravstvenom zaštitom, zaštita zdravlja u vanrednim situacijama, promocija zdravlja i blagostanja.

S obzirom na složen administrativni okvir u oblasti zdravstva u BiH, kako je naveo Tegeltija, reforme u oblasti zdravstvenog sistema biće takođe usmjerene na poboljšanje finansijskog upravljanja i osiguranje finansijske održivosti zdravstvenog sistema u BiH.

Tegeltija je istakao da reforme treba iskoristiti da se dobije razvijenija primarna zdravstvena zaštita, orijentisana na zajednicu i implementirani model porodične medicine.

"Svjesni smo da su za oporavak zdravstvenog sektora, ali i ostalih sektora u BiH, od posljedica pandemije kovid 19 potrebna znatna dodatna ulaganja čiji će efekti biti vidljivi tek na duži vremenski period. Borimo se i čekamo da pobijedimo kovid 19, prelazimo iz jedne faze u drugu, ali vrlo važno će biti da analiziramo sve dobro, ali i ono loše što smo uradili tokom borbe protiv kovida 19", istakao je predsjedavajući Savjeta ministara.

Tegeltija je podsjetio na "naše loše lekcije, pogotovo sa početka borbe sa virusom korona za nabavku opreme i sanitetskog materijala i vrlo čudno ponašanje najmoćnijih, koji su nama sa ovog prostora, manje razvijenim zemljama uskraćivali da i za novac dođemo do tih sredstava", kao i prilikom nabavke vakcina koje su mnogima bile nedostupne.

"A danas veliki broj zemalja zapadnog Balkana susreće se sa problemom kako da uništi vakcine kojima je istekao rok upotrebe. Sve su to lekcije koje se moraju dobro analizirati, da se se u nekom sljedećem procesu ne bi ponovile", dodao je on.

On je rekao da je pitanje kako dalje pripremiti zdravstveni sektor, te naveo da su neke zemlje gradile potpuno nove kapacitete, dok neke nisu imale novaca i morale su da preraspodijele postojeće zdravstvene kapacitete za borbu protiv kovida 19.

Tegeltija je pozvao Svjetsku zdravstvenu organizaciju i sve ljude koji se bave zdravstvenim sektorom da dobro analiziraju finansijsku poziciju zdravstvenog sektora, kojem su potrebne finansije.

"Ali finansije su potrebne i mnogim sektorima u našim zemljama čiji su resursi potrošeni za zdravlje ljudi. Svjesni smo da je u ovom trenutku najvažnija borba za zdravlje, ne postoji ništa važnije, ali moramo poslije završetka ove pandemije nadoknaditi taj dio sredstava koji smo preusmjerili iz našeg razvoja da bi obezbijedili zaštitu zdravlja ljudi", zaključio je Tegeltija.