I pored svih opstrukcija bošnjačkog političkog korpusa i Svena Alkalaja iz Misije BiH pri UN-u, predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija uspio je da sa stvarnim stanjem u BiH upozna ambasadore stalnih članica Savjeta bezbjednosti - SAD, Francuske, Britanije, Rusije, Kine i UN, koje je dostavljeno svakom od njih.
U pismu je ambasadore upoznao da je u Sarajevu učinjeno sve da se spriječi njegovo obraćanje pred ovom svjetskom institucijom.
Dao je osvrt na situaciju u BiH i šta bi trebalo učiniti ako se želi da BiH krene naprijed.
Tegeltijino pismo ušlo je u zvanični zapisnik Savjeta bezbjednosti UN.
Sav apsurd nefunkcionisanja BiH viđen je u Njujorku gdje je ambasador Misije BiH Sven Alkalaj lobirao da se umjesto zvanično imenovanog predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH obrati strani državljanin.
Uz svu opstrukciju da Zoran Tegeltija bude spriječen da se obrati, preko pisma upućenog ambasadorima, čula se i srpska strana. Tegeltija je u pismu podsjetio da je zbog sjednice Savjeta bezbjednosti UN promijenio ranije planirane obaveze da bi pred ovom svjetskom institucijom iznio viđenje situacije u BiH.
Prenio im je da su u Sarajevu bošnjački političari i pojedini predstavnici međunarodne zajednice sve učinili kako bi ga u tome spriječili.
Ovo pismo je, kaže ostalo jedini način da realno predstavi situaciju u BiH: "Vaši predstavnici u BiH vama dostavljaju jednostrane informacije i prikaz stanja u BiH. Ovo je moj pokušaj da to stanje realno predstavim i spriječim jednostrano informisanje članova Savjeta bezbjednosti UN o stanju u BiH. Ono što je očigledno, to je da neki smatraju da meni, predsjedavajućem Savjeta ministara BiH, ne treba dozvoliti da iznesem stavove i pozicije u međunarodnim institucijama i organizacijama, možda i zbog toga, jer sam Srbin koji dolazi iz Republike Srpske."
Tegeltija u pismu navodi da je potpuno privržen dosljednom poštovanju i provođenju Dejtonskog sporazuma, što uključuje posvećenost suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH.
Ističe i opredijeljenost za evropske integracije kroz mehanizam koordinacije. Tvrdnje da Republika Srpska planira de jure ili de fakto secesiju od BiH, upozorava, predstavljaju lažnu propagandu: "Mir i stabilnost u BiH apsolutno nisu ugroženi. Istovremeno, smatramo da se ni na koji način ne može praviti paralela između Ukrajine i BiH, te je bilo kakvo stavljanje u kontekst situacije u Ukrajini i BiH za nas apsolutno neprihvatljivo i nedopustivo."
U pismu navodi i opredijeljenost za poštovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine i da jedna mala i umnogome zavisna zemlja kao što je BiH treba zadržati neutralan stav prema ovoj krizi.
Ukazao je da Izvještaj o BiH podnosi njemači političar čija uloga nije odobrena odlukom Savjeta bezbjednosti.
Taj izvještaj OHR-a u Sarajevu je, smatra ,tendenciozan i napisan pod snažnim uticajem bošnjačkih političara: "Ni na koji način ne opisuje realno i objektivno stanje u BiH i ponovo targetira Srbe i Hrvate kao isključive krivce za trenutnu političku krizu, te u tom svjetlu i vidim ovako brzu reakciju bošnjačkih političara da spriječe moje obraćanje na sjednici."
Tegeltija je izrazio i zabrinutost za budućnost BiH, a glavni razlog je nedostatak unutrašnjeg konsenzusa.
Upozorava da su određene institucije BiH stavljene u službu i u funkciju ispunjavanja interesa i politike samo jednog naroda, kao što su CIK i Ustavni sud: "Vlade pojedinih zemalja donose pogrešne odluke na bazi netačnih i nekompletnih informacija koje dolaze od predstavnika pojedinih međunarodnih instiucija i samo jedne strane iz BiH. Ovi izvještaji se koriste da bi se osudili pojedinci u BiH, prijetilo sankcijama i vršio pritisak."
Na kraju pisma Tegeltija ističe da je jedino dijalog u okviru Dejtonskog sporazuma način da se obezbijedi stabilnost i napredak zemlje.
Napominje da se ne smije dozvoliti da se bilo ko osjeća ugroženim od strane drugog, ako želimo da ova BiH uspije.
