Tegeltija je rekao da izbori neće zavisiti od finansijskih sredstava, te da se Centralna izborna komisija (CIK) BiH veoma agresivno nastupa o pitanju tog novca.

"Ne znam koji su im motivi, ali mislim da u pripremama za izbore imaju mnogo važnijih stvari nego da razmišljaju o tome, kao što su pripreme za glasanje u inostranstvu i tome slično", rekao je Tegeltija za "Glas Srpske".

Tegeltija je istakao da je najmanja odgovornost za to što još nije usvojen budžet institucija BiH za ovu godinu na Savjetu ministara i parlamentu BiH.

On je rekao da Ministarstvo finansija priprema nacrt budžeta, koji će, kako se nada, uskoro biti upućen Predsjedništvu BiH kao formalnom predlagaču, a zatim i u Parlamentarnu skupštinu BiH do kraja maja, dok su dalje odluke na parlamentu.

Tegeltija smatra da nije fer to što u CIK-u mahom kao krivca vide ministra finansija i trezora Vjekoslava Bevandu, optužujući ga da blokira budžet, te naglašava da je Savjet ministara kolektivni organ.

"Aludira se na to da je član HDZ-a BiH, partije koja je nezadovoljna Izbornim zakonom, odnosno nespremnošću SDA da promijeni određene elemente, ali ideje CIK-a da novac bude obezbijeđen iz viška sredstava iz nekog prethodnog perioda nisu ničim utemeljene. Zato govorim da se bave tuđim, a ne svojim poslom. Siguran sam da ministru Bevandi nije cilj blokada izbora, niti da bilo šta radi na tom planu", rekao je Tegeltija za "Glas Srpske".

Odgovarajući na pitanje da li vjeruje da će izbori biti održani u oktobru ili mogu i ovaj put da budu prolongirani, kao oni prije dvije godine, Tegeltija je rekao da se od CIK-a sve može očekivati.

"Postoje neki kojima izbori baš i ne odgovaraju s obzirom na politički rejting. Ako smo se opredijelili da ćemo ići u izbore, po svaku cijenu i bez izmjena zakona, onda treba da budu početkom oktobra. Vjerujem da će se to desiti i da CIK neće napraviti ono što je napravio 2020, a ne vjerujem da će biti usvojene izmjene Izbornog zakona", naveo je Tegeltija.

On je ocijenio da su pojedine političke partije svjesne da će, ako izbori budu održani u oktobru, ponovo biti gubitnici.

Odgovarajući na pitanje da li će biti teško formirati vlast nakon izbora, Tegeltija kaže da nikada izbori u BiH nisu završili njihovom implementacijom u roku, ističući da će u Republici Srpskoj sve biti urađeno na vrijeme, ko god bude pobjednik, kao i svaki put.

"S druge strane, Vlada FBiH nije formirana od izbora 2018, predsjednik i potpredsjednici FBiH nisu izabrani i to nikome ne smeta. Savjet ministara je izabran gotovo godinu nakon izbora, tako da se očekuje veoma slična situacija", rekao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, treba imati na umu i da u izbornom procesu u BiH postoji i četvrti partner, a to su predstavnici međunarodne zajednice.

"Političko Sarajevo sad želi da utiče i na izbor člana Predsjedništva BiH iz Srpske preko glasova iz dijaspore. Sve tamošnje partije, bez obzira na naziv, usmjerene su na formiranje liste sa velikim brojem Hrvata da bi uticali na izbor delegata u Domu naroda, a što se tiče hrvatske strane, mislim da neće bojkotovati izbore i dozvoliti da neko drugi bira političke predstavnike tog naroda mimo njih", rekao je Tegeltija.

On smatra da će međunarodna zajednica, koja ima favorite "iako uvijek kažu da se ne miješaju", ove godine biti mnogo "agresivnija".

"Neću se iznenaditi ako uslijede nove političke sankcije ljudima iz SNSD-a. Nama ne smeta finansijska podrška koju daju opoziciji u Srpskoj, već direktni pokušaj diskvalifikacije pojedinaca. U ovom momentu se u političkom Sarajevu najviše licitira o moći CIK-a koji danas ne bi bio ovakav da nije bilo uplitanja pojedinaca iz međunarodne zajednice da utiče na izborni rezultat", ocijenio je Tegeltija.

Komentarišući obećavanu promjenu stope PDV-a u BiH i ukidanje akciza na gorivo, Tegeltija kaže da u ovakvim situacijama nije zagovornik intervencija kroz poresku politiku, već direktnih intervencija u pogođenim sektorima.

"Promjena cijene goriva, na primjer, ne pogađa sve isto", rekao je Tegeltija i ponovo pozvao vlast u entitetima i lokalnim zajednicama da višak prihoda koji su rezultat rasta cijena iskoriste da direktno pomognu onima koji su najugroženiji.

On kaže da ovako, kroz poresku politiku, te dobre efekte koriste i oni koji finansijski dobro stoje i koje neće ozbiljnije ugroziti pojedinačne korekcije cijena.

"Plate treba da rastu, ali trku sa cijenama nikada nisu uspjele stići. Ali, ako postoje problemi sa javnim prevozom, potrebno je pomoći prevoznike kako ne bi bili primorani da dižu cijene. Ako ima problema u vrtićima zbog poskupljenja, potrebno je i tu intervenisati. Vlast je ta koja mora da ima informacije koje su to kategorije društva", smatra Tegeltija.