Ustavni sud BiH nije donio odluku o zahtjevima Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH, i Šefika Džaferovića, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, u kojima su oni tražili ocjenu ustavnosti amandmana na Ustav FBiH i izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koje je nametnuo Kristijan Šmit.
O ovim zahtjevima će se odlučivati na nekoj od narednih plenarnih sjednica, saopšteno je iz Ustavnog suda nakon dvodneve plenarne sjednice.
Odluka nije mogla biti donesena jer nije bilo pet potrebnih glasova zbog čega je ovaj predmet prebačen za narednu plenarnu sjednicu Ustavnog suda BiH, kada će biti pripremljen i nacrt odluke da se usvajaju zahtjevi Željka Komšića ili Šefika Džaferovića.
Ukoliko i taj nacrt ne dobije podršku petoro sudija, formalno-pravno neće biti odluke i predmet će biti prebačen na neku od narednih plenarnih sjednica, kada Ustavni sud BiH bude u punom sazivu.
Odlučujući o zahtjevu Denisa Zvizdića, u vrijeme podnošenja zahtjeva zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH o tome da se vrati državljanstvo za bivše građane koje žive u državama koje sada dopuštaju dvojno državljanstvo, dok im zakon u BiH to onemogućava, sud je zaključio da je navedena odredba citiranog Zakona o državljanstvu u saglasnosti sa Ustavom BiH, čime je Zvizdićev zahtjev odbijen.
“U ovoj odluci Ustavni sud je ukazao da svaka država ima pravo svojim ustavom i zakonima odrediti ko ima pravo na njeno državljanstvo. Država ima široko polje slobodne procjene prilikom propisivanja uslova za dobijanje državljanstva i međunarodno pravo je u tome ne ograničava. Ustavni sud nije uočio da se zakonodavac propisujući sporne uslove za vraćanje državljanstva BiH kretao van polja slobodne procjene ili da je ograničio neko drugo pravo zainteresovaanih lica ili da osporene odredbe propisuju kriterijume koji su kao takvi proizvoljni”, navodi se u odluci Suda BiH.
Odlučujući o još jednom zahtjevu Denisa Zvizdića za ocjenu ustavnosti člana 5 Zakona o zastavi BiH, Ustavni sud je utvrdio da navedeni član u dijelu koji glasi: "zajedničkih institucija ili institucija kojom upravljaju zajedničke institucije ili koja je odgovorna zajedničkim institucijama" nije u skladu sa članom I/2. u vezi sa članom III/1. Ustava Bosne i Hercegovine i ukinuo ga.
“U ovoj odluci Ustavni sud je između ostalog naveo da je zakonodavac dodavanjem odrednice ‘zajedničke’ ispred izraza ‘institucije’ promijenio smisao člana III/1. Ustava Bosne i Hercegovine koji propisuje postojanje isključivo ‘institucija Bosne i Hercegovine’. Na taj način zakonodavac je postupio suprotno načelu vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine zato što je osporenom odredbom zakona izmijenio suštinu jasne ustavne odredbe iz člana III Ustava Bosne i Hercegovine”, saopšteno je iz Ustavnog suda BiH.
