U tim odlukama Ustavni sud BiH je naveo da je poljoprivredno zemljište koje je u zemljišnoknjižnim evidencijama i drugim javnim registrima upisano kao državno vlasništvo stvarno i faktičko vlasništvo Republike Srpske.

List navodi da je Ustavni sud BiH odbacio tri apelacije prnjavorskog preduzeća "Ratar", čiji su zastupnici tražili naknadu za zemljište eksproprisano u postupku izgradnje auto-puta.

"U obrazloženjima presuda Ustavni sud BiH je decidno naveo da "apelant nema pravo na naknadu za eksproprisane nekretnine jer je riječ o nekretninama koje su stvarno i faktički vlasništvo Republike Srpske sa dijelom 1/1"", navedeno je u odgovoru.

Prva je odluka od 7. marta 2017. godine, druga od 19. aprila iste godine, a treća od 10. aprila 2018. godine i u sve tri je odbačen zahtjev "Ratara" za naknadu za eksproprisano zemljište, uz obrazloženje da je riječ o poljoprivrednom zemljištu koje je koristio OOUR "Ratar", odnosno ODPP "Ratar" Prnjavor, kao nekadašnje društveno, odnosno državno preduzeće, a na kojem apelant nema nikakva prava.

"Budući da navedeno poljoprivredno zemljište, kao dobro od opšteg interesa, nije bilo predmet privatizacije, te da je vlasništvo Republike Srpske koja ga faktički koristi i upravlja njime, apelant nema pravo na naknadu", navodi se u sve tri odluke Ustavnog suda BiH kojima su apelacije "Ratara" odbačene kao neosnovane.

Banjalučki advokat Ljiljana Stajić, koja je zastupala "Ratara" u sva tri predmeta, nije željela da komentariše i dovodi u vezu ove apelacije sa posljednjom odlukom Ustavnog suda BiH kojom je proglašen neustavnim član 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, uz obrazloženje da je riječ o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine.

"Iskoristila sam sva pravna sredstva i sve tri apelacije "Ratara" su odbijene, ali razumjećete da nije pristojno, niti profesionalno da komentarišem apelaciju koja još nije zvanično objavljena", navela je Stajićeva.

Na nedosljednost i politikantski pristup Ustavnog suda BiH prvi su ukazali iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske, navodeći da je Ustavni sud BiH iz čisto političkih razloga donio odluku kojom je proglasio neustavnim član 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Srpske.

Uz napomenu da još nisu primili odluku Ustavnog suda BiH, te da će konačan stav iznijeti tek kada je dobiju, iz Ministarstva je saopšteno da je Ustavni sud BiH odlukama u tri predmeta potvrdio da poljoprivredno zemljište, kao dobro od opšteg interesa, nije bilo predmet privatizacije i da je vlasništvo Srpske.

"Ustavni sud BiH je kroz svoju dosadašnju praksu jasno i nedvosmisleno utvrdio da su odluke organa uprave i sudova, kojima se utvrđuje da je Srpska titular poljoprivrednog zemljišta koje je u javnim evidencijama upisano kao državno vlasništvo, dovoljno jasne i logične i u skladu sa materijalnim propisima i Ustavom BiH", navode iz ovog ministarstva.

Lider PDP-a Branislav Borenović rekao je da SDA ima ogroman uticaj na Ustavni sud BiH prilikom donošenja odluka.

"Tim sudom se vješto upravljalo u ranijem periodu i kada je riječ o Danu Republike Srpske, pa i sada u vezi sa poljoprivrednim zemljištem. Zastrašujuće je da lider SDA Bakir Izetbegović kaže da koristi taj sud kao mehanizam svoje politike. Na to nisu reagovale pravosudne institucije, što je nedopustivo", ocijenio je Borenović.