Za inicijativu su danas glasala dva člana Ustavnopravne komisije, četiri su bila protiv, dok su dva bila uzdržana.

Nešić je u inicijativi naveo da od Savjeta ministara traži da u roku od 120 dana parlamentu BiH dostavi Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o koncesijama BiH na način da sa radom prestaje Komisija za koncesije BiH.

On je u objašnjenju naveo da je Komisija za koncesije BiH od 2005. do kraja 2019. godine potrošila 15.510.400 KM, te da za to vrijeme nije imala zahtjeva iz svoje nadležnosti, niti je bilo koncesionih projekata.

Nešić je kao prijedlog ponudio da nadležnosti Komisije za koncesije BiH preuzme Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara ili da se, po potrebi, formira ad hok tijelo, budući da ce pokazalo da je ova komisija potpyno nesvrsishodna i značajan budžetski potrošač.

Komisija nije dala pozitivno mišljenje ni za Prijedlog amandmana dva i tri na Ustav BiH, koji podrazumijeva sprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, uvođenje vanrednih izbora u slučaju neformiranja vlasti, te elektronsko glasanje.

Član Komisije Zlatan Begić /DF/ je umjesto predlagača poslanika u Predstavničkom domu parlamenta BiH DŽenana Đonlagića /DF/, koji nije prisustvovao sjednici, pojasnio je da je intencija predlagača amandmana na Ustav BiH sprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prva i reagovanje u slučaju neformiranja vlasti.

Član Komisije Nebojša Radmanović /SNSD/ podsjetio je da ovaj prijedlog nije prošao na sjednici Predstvaničkog doma Parlamentrane skupštine BiH, te da niko od poslanika iz Republike Srpske nije glasao za.

"Nema potrebe da sad raspravljamo o ovome ponovo, kad je već jednom odbijeno u Predstavničkom domu i ovo je potpuna promjena stanja onoga što sada imamo", objasnio je Radmanović.

Komisija nije podržala ni usklađenost sa ustavnim i pravnim sistemom, te principe Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, čije je predlagač, takođe, poslanik DŽenan Đonlagić /DF/.

Ustavnopravna komisija nije utvrdila ustavni osnov ni Prijedloga amandmana dva na Ustav BiH, kojim se traži da se ukine restrikcija na smanjenje naknada zvaničnika u institucijama BiH tokom trajanja njihovog mandata, jer, kako su naveli, finansijska situacija u kojoj se BiH nalazi, zbog virusa korona, ne opravdava postojanje restrikcija.

Poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu parlamenta BiH Damir Arnaut, koji je jedan i od predlagača, naveo je da u ustavima zemalja u svijetu postoji potpuno suprotna odredba u kojoj je navedeno da naknade ne mogu biti povećane tokom trajanja mandata nosioca funkcije.

Član Komisije Nebojša Radmanović /SNSD/ rekao je da usvajanje Prijedloga mijenja Ustav BiH, ističući da je rasprava o Ustavu BiH ozbiljna priča, te da se na ovaj način ne može mijenjati.

"Ne zbog prijedloga, jer treba ga usvojiti, kao što ćemo ga kad-tad usvojiti, i podržavam sve što je rekao /predlagač Damir/ Arnaut, ali ne možemo mi mijenjati Ustav BiH. Ustav je ozbiljna stvar", istakao je Radmanović.

Zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Nikola Lovrinović /HDZ/ smatra da bi usvajanjem Prijedloga plate i naknade aktuelnim funkcionerima bile iste, te da bi bile smanjene licima koja će ubuduće biti imenovana na neku funkciju.

"Naše plate bi bile iste, a ko smo mi da smanjujemo plate nekome ko će nekada doći? Ne može ovako s vremena na vrijeme, kao koja garnitura dođe, da se predlaže smanjenje plata. Moramo mi znati kuda ide taj novac. Neka Savjet ministra pripremi dobre izmjene Zakona o platama i time će sve biti regulisano", rekao je Lovrinović.

Osim Arnauta, predlagači su i poslanici Predrag Kojović, Mirjana Marinković Lepić, Aida Baručija i Damir Arnaut.

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama u BiH, kojim je predviđeno da pet odsto ukupnog iznosa prikupljenog po osnovu akcize na duvanske prerađevine usmjeri namjenski prema Fondu solidarnosti Republike Srpske, FBiH i nadležnoj instituciju u Brčko distriktu, nije dobio pozitivno mišljenje Komisije.

Članovi Komisije su ocijenili da Prijedlog ne ispunjava ustavnopravni osnov jer nedostaje mišljenje Savjeta ministara koje je zatraženo.

Predsjedavajući Komisije Alma Čolo /SDA/ podržala je Prijedlog jer, kako je objasnila, smatra da Komisija gubi kredibiitet čekajući mišljenje, nakon dvije urgencije.

"Neka napišu da prijedlog ne valja, a ne da nas pomnože sa nulom. Ja ću iz inata glasati za Prijedlog", rekla je Čolo.

Zamjenik predsjedavajućeg Komisije Nikola Lovrinović /HDZ/ usprotivio se Prijedlogu, smatrajući da dio novca treba usmjeriti u Hercegovačko-neretvanski kanton, a ne u fondove solidarnosti, što nije definisano Prijedlogom.

Predlagač dopuna Zakona o akcizama u BiH je poslanik Naše stranke Aida Baručija.

Komisija nije prihvatila Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Krivičnog zakona BiH u drugom čitanju, čiji su predlagači poslanici Saša Magazinović /SDP/, Jasmin Emrić /A-SDA/ i Šemsudin Mehmedović /SDA/.

Lovrinović je tražio da ova tačka bude skinuta sa dnevnog reda jer predlagač nije uradio korekcije u Prijedlogu prema dostavljenom mišljenju Direkcije za evropske integracije.

Član Komisije Nebojša Radmanović složio se sa Lovrinovićevim prijedlogom, podsjećajući da se SNSD ranije izjasnio da je protiv ovog prijedloga.

"Već smo razgovarali i izjašnjavali se o ovome i SNSD je bio protiv i opet smo protiv", rekao je Radmanović.

Komisija nije prihvatila ni amandmane koje je na Prijedlog uložio član Komisije Nermin Nikšić /SDP/.

Negativno mišljenje danas je dobio i Prijedlog zakona o mjeriteljstvu BiH, čiji su predlagači poslanici Kluba SDA Denis Zvizdić, Adil Osmanović, Šemsudin Mehmedović, Safet Softić, Halid Genjac, Alma Čolo, Edin Mušić, Nermin Mandra i Šemsudin Dedić.