"Takođe, iduće godine će akcenat biti i na stabilnom i redovnom ispunjavanju obaveza, odnosno podsticanja poljoprivredne proizvodnje", rekao je Macanović i dodao da će Zakon o podsticajima biti ključni dokument za ovu oblast. 

Podsjetivši da je Zakon o podsticajima najavio premijer Srpske Radovan Višković u svom ekspozeu, Macanović je rekao da je formirana stručna radna grupa koja će raditi na pripremi zakona. 

"Očekuje se da će u prvom kvartalu biti pripremljeno zakonsko rješenje, a zatim upućeno u skupštinsku proceduru. Kao i za druge zakonske i podzakonske akte, i prilikom izrade ovog zakona biće uključena udruženja poljoprivrednih proizvođača da bi se dobio kvalitetan dokument", rekao je Macanović. 

On je podsjetio da je ove godine agrarni budžet bio povećan na 71 milion KM u odnosu na prethodnu kada je iznosio 60 miliona KM. 

"Premije za stočarsku proizvodnju su povećane 80 do 90 odsto, za voćarstvo 100 odsto, povrtarstvo 200 odsto. Povećanja je bilo u svim sektorima. Agrarni budžet u narednoj godini ostaje na istom nivou i biće dovoljno sredstava za podršku proizvođačima", naveo je Macanović. 

On kaže da je ove godine u agrarnom budžetu za redovnu tekuću proizvodnju obezbijeđeno 56,1 milion KM, za podršku dugoročnom razvoju 10,1 milion KM i za sistemske mjere oko pet miliona KM. 

"Osim toga, imali smo podršku protivgradnoj zaštiti od oko četiri miliona KM, kao i podršku za regresirano dizel gorivo oko sedam miliona KM. Ove vrste podrške imaju samo proizvođači u Srpskoj", kaže Macanović. 

On je rekao da je ove godine isplata podsticaja bila redovna i da je samo u novembru iz Agencije za agrarna plaćanja isplaćeno 10 miliona KM poljoprivrednicima. 

Macanović je podsjetio da do 31. januara proizvođači treba da prijave površine zasijane merkantilnom pšenicom radi efikasnijeg planiranja agrarnog budžeta. 

"Pčenica je jedina kultura koja se sije u jesen jedne godine, a podsticaji naplaćuju iduće i to je razlog za ranije podnošenje prijava", kaže Macanović. 

Govoreći o poljoprivrednoj proizvodnji u ovoj godini, on je rekao da bez obzira na vremenske prilike proizvođači generalno mogu biti zadovoljni. 

Macanović je naveo da su voćari imali natprosječan prinos, ali i problem sa nedostatkom ambalaže, te da je prinos pšenice bio prosječan, ali otkupna cijena niža zbog lošijeg kvaliteta. 

"Ovaj problem sa otkupnom cijenom pšenice djelimično je ublažen podsticajima od 200 KM po hektaru koje daje Ministarstvo tako da i ovi proizvođači mogu biti zadovoljni", rekao je Macanović. 

On kaže da ove godine u Srpskoj nije bilo značajnijih problema sa pojavom bolesti domaćih životinja zahvaljujući značajnim sredstvima koja su izdvojena za preventivnu vakcinaciju, kao i dobrom radu veterinarskih i inspekcijskih službi i saradnji sa ministarstvima u regionu. 

Macanović je naveo da su neke od prije poznate bolesti životinja uglavnom iskorijenjene, te da nije bilo pojave i širenja novih kao što su krvava koža i plavi jezik.