Naime, na njegovu inicijativu učenici su u sklopu dodatnih aktivnosti iz predmeta istorija stekli znanja o izloženim umjetničkim djelima, prošli obuku koju je organizovalo ljubazno osoblje Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske i na taj način osmislili program javnog vođenja.

Tako su kroz nastavnu praksu učenici naučili pretražiti literaturu o izloženim slikama, te u tu svrhu koristiti pouzdanije akademske sajtove poput Google scholar-a, Scindex-a, ali i Sci-hub-a, razvijajući istraživačke vještine.

Кao dio ove aktivnosti naučili su provjeriti akademske, ali i životne informacije dostupne na internetu, uvježbavajući medijsku pismenost i kritičko mišljenje. Nakon toga su napisali više verzija eseja o slikaru koga će prezentovati publici.

Maturanti su izložbu predstavili učenicima prvih razreda. Nastavni projekat imao je takmičarski karakter, budući da su najbolji kustosi prezentovali postavku građanima Banjaluke, svojim roditeljima i profesorima.

“Jedan od ciljeva ove aktivnosti bio je uključivanje muzeja u nastavu, budući da mogu biti sjajna osnova za pobuđivanje interesovanja učenika. Aktivnom interakcijom sa muzejskim postavkama učenici dublje i sveobuhvatnije percepiraju njihove ideje, razvijaju kreativnost i vlastite estetske kriterijume. Uključivanje muzeja u nastavu može biti jedan od odgovora nastavnika na poljuljan sistem vrijednosti i loše estetske i moralne uzore koje učenici nerijetko susreću u svakodnevnom životu. Osim toga, radom na zajedničkim projektima, nastavnik upoznaje različite segmente ličnosti učenika, što omogućava da ih bolje razumijemo i da odgovorimo na njihove potrebe”,  izjavio je Кovač, koji se školovao na britanskom Institutu za obrazovanje Univerzitetskog koledža u Londonu, zatim na francuskim univerzitetima Sorbona i Versaj, a trenutno je doktorand Univerziteta u Rimu „La Sapienca“.

Dodao je da postavka Galerije Matice srpske, koja je trenutno izložena u Banjaluci, pogoduje razvoju patriotskih vrijednosti učenika i rušenju rodnih stereotipa.

“Učenici su shvatili da su već tada poznate slikarke Nadežda Petrović i Ana Marinković, prekinule karijeru u inostranstvu, da bi u Srbiji liječile sunarodnike oboljele od zaraznog tifusa. Analiza hrabrih podviga ovih slikarki, kao i njihova borba za ljudska prava promovišu istinske patriotske vrijednosti. Tumačenje Nadeždinih konkretnih doprinosa, koji joj donose UNESКO-vo priznanje za jednu od 100 najznačajnijih svjetskih ličnosti, omogućava učenje na dobrim primjerima, povezivanje umjetničkih, istorijskih i socioloških nastavnih sadržaja, te promociju emancipatorskih i patriotskih ideja”, objasnio je Кovač.

Govoreći o ulozi muzeja u nastavnom procesu, Кovač je naglasio potencijal i važnost materijala Muzeja žrtava genocida u Beogradu za učenike i nastavnike cijelog regiona.

Dodao je da se posredstvom muzeja može stvoriti bolja socijalna kohezija između učionice i šire društvene sredine, te omogućiti učenicima da uvježbaju javne nastupe i unaprijede socijalne vještine, čiji je razvoj omela pandemija.

Posljednja faza projekta koji rade banjalučki gimnazijalci je kreiranje dvojezičnog sajta izložbe, koji u nastavu uvodi savremene tehnologije i pomaže daljoj promociji muzejske postavke i njenih plemenitih ideja, piše portal Slobodna Hercegovina.